Poskupljenja osnovnih životnih namirnica preko leđa građana

Stanovnike Bosne i Hercegovine očekuju teška jesen i zima s obzirom na to da će usljed recesije zbog pandemije virusa korona, ali i vremenskih neprilika poput suše cijene osnovnih životnih namirnica znatno porasti.

Ovo su tvrdnje poljoprivrednika, ali i ekonomskih analitičara s kojima su razgovarale „Nezavisne novine“.

Očekuje se dodatno poskupljenje brašna, ulja, goriva, voća i povrća, ali i repromaterijala za narednu sjetvu.

Ekonomski analitičari, pak, ne vide u skorijoj budućnosti da će stanovnici BiH imati veći standard, odnosno veće plate, kako bi nivelisali ova značajna poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Iz poljoprivrednih udruženja tvrde da su proizvođači u svim sferama pretrpjeli štetu od 60 odsto usljed suše, te da ovog nije bilo pošteđeno ni stočarstvo. Takođe tvrde da bez sistemskog rješenja neće biti bolje.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, za „Nezavisne“ kaže da  su gubici veliki, te da je ono što je dodatno obeshrabrujuće za poljoprivrednike svakodnevni porast cijena mineralnih đubriva, sjemena, hemije za predstojeću jesenju, a time i za proljetnu sjetvu, tako da ni porast cijena gotovih proizvoda, kada su u pitanju žitarice i uljarice, za ratare ne predstavlja stvarni  dobitak.

„Na prvi pogled cijene izgledaju dobre. Međutim, kao prvo, prinosi su  niski, a kao drugo, sve će to opet da se prelije u džepove hemijskih industrija i trgovaca repromaterijalom. Nedostatak vlage u prethodnom periodu sada već dovodi u pitanje sjetvu pšenice u optimalnim  rokovima, a sjetva uljane repice takođe je upitna s obzirom na to da je već trebalo da počne, ali zemljišta su žedna, ne mogu se dobro pripremiti, tako da ovu godinu možemo definisati kao veoma nepovoljnu za poljoprivredne proizvođače“, kaže Marinković.

Ističe da sada imaju apsurdnu situaciju da nemaju dovoljan broj tovnih bikova i tovnih junadi na tržištu, a cijena nikako da se pomjeri barem na prag rentabilnosti, a što je direktna posljedica prekomjernog uvoza.

„Bilo bi dobro da se konačno poradi na zaštiti domaće proizvodnje u BiH. Da imamo pravilnu raspodjelu agrarnog budžeta, koju bi trebalo  malo više pokušati usmjeriti u primarnu proizvodnju. Prethodna godina pandemijske krize pokazala je da bi osnova u svakoj normalnoj zemlji trebalo da bude prehrambena sigurnost stanovništa u uslovima kada je moguće da države iz kojih uvozimo uvedu restrikcije“, kazao je Marinković.

Tvrdi da je poljoprivrednike naročito omela suša jer ni navodnjavanjem nisu  mogli da nadoknade  probleme sa sušom i visokim temperaturama.

„Najveće posljedice će snositi potrošači, a odmah za njima i poljoprivredni proizvođači“, kazao je Marinković.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za „Nezavisne novine“ ističe da će jesenas sve biti skuplje, ali da sve to vodi na priču na kojoj poljoprivrednici insistiraju, a to je priča  o zaštiti domaće proizvodnje.

„Naši primarni poljoprivredni proizvođači ne diktiraju cijene, diktira ih uvoz i zato je situacija takva“, kazao je Bićo, te kao primjer naveo mlijeko čija je otkupna cijena ista već 15 godina. Tako je, kaže, i sa junadi, a na tržištu je to sve sto odsto skuplje.

Dodaje da BiH postaje ovisna  o uvozu i onda se radi šta se hoće.

„Neka nas zaštite, neka daju plavi dizel i imaćemo jeftinije proizvode“, kaže Bićo i dodaje da je suša već napravila problem, jer je stočna hrana poskupjela 100 odsto, te da ide zima, a sijena nema.

„Poskupjeli su koncentrati, doći će i do zatvaranja farmi, a to vodi i poskupljenjima“, tvrdi Bićo.

Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor, za „Nezavisne novine“ kaže da je neminovno poskupljenje i da je to posljedica loših postupaka u periodu pandemije.

„BiH, posebno Federacija, nema ekonomsku politku koja bi ublažila posljedice. Činjenica je da je nafta poskupjela i da će cijene ići još naviše, a u zadnjih mjesec-mjesec i po dana nafta i naftni derivati poskupjeli su 18 odsto, a to znači da su ulazne sirovine za proizvodnju hljeba, pa čak i za poljoprivrednike veće i sasvim je logično da dođe do poskupljenja. Poljoprivreda je bila perspektivna grana za ovu državu i trebala je podsticaj“, kaže Isaković i dodaje da je BiH prokockala sve šanse zato što nema poljoprivrednu strategiju, a dodatne probleme je izazvala suša.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar i univerzitetski profesor, za „Nezavisne novine“ ističe da građane BiH očekuju teška jesen i zima, jer će neminovno doći do dodatnog poskupljenja.

„Još se nalazimo u trendu poskupljenja i to na regionalnom tržištu, što je posljedica prolazeće recesije kovida 19 i niza drugih okolnosti, posebno lošeg vremena i suše. Tako da su očekivanja da ćemo do kraja godine imati tendenciju viskih cijena, naročito za one proizvode koji su od životne važnosti, a nadati se da će iza Nove godine doći do rasta životnog standarda, ali nemamo pozitivna očekivanja“, kazao je Čavalić i dodao da nema pretpostavki za rast standarda građana BiH.

Izvor: nezavisne.com / Autor: Mirsada Lingo Demirović

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.