Olimpijske igre su vrhunac za svakog sportistu, a eventualni ostvareni uspjeh i osvojena medalja najveća su nagrada koje postoje u sportu.
Velika većina zemalja se odlučuje da sportiste koji donesu medalju nagrade i novčano. Što kroz nagradu za pojedinačni uspjeh, što kroz sportske penzije.
Na teritoriji bivše Jugoslavije tako prednjači Srbija koja osvajače zlatne medalje nagrađuje sa 70 000 evra što je gotovo dvostruko više od Hrvatske, a u regionu više svojim sportistima plaća samo takozvana država Kosovo.
Iako je ekonomski faktor bitna stavka prilikom donošenja takvih odluka, tu postoje još neke stvari koje imaju uticaj na iznos novca kojim će zemlja nagraditi svoje sportiste.
Jedan od najbitnijih je i potencijalni broj osvajača medalja, pa su neke male zemlje koje imaju mali broj vrhunskih sportista odlučile da ih nagrade sa velikim novčanim iznosima, jer im takvi uspjesi omogućavaju i dobru reklamu u svijetu.
Tome svjedoči i jedna od najzanimljivijih priča ovih Olimpijskih igara. Filipinska dizačica tegova Hidilin Dijaz je za prvo zlato u istoriji svoje zemlje dobila 660 000 dolara i dva luksuzna stana.
Sa druge strane pojedine velesile poput SAD-a i Australije nisu ni blizu po novčanim iznosima kojima nagrađuju osvajače odličja, jer se broj osvojenih medalja često mjeri i na stotine na Olimpijskim igrama, pa na kraju ipak potroše velike količine novca zbog broja osvojenih medalja.
Drugi faktor je i mogućnost da sportisti naplate svoje uspjehe sa marketinške strane. U zemljama poput Amerike, vrhunski sportisti svoje uspjehe na Olimpijskim igrama dobro naplate kroz unosne sponzorske ugovore, a samo učestvovanje na Igrama donosi određenu zaradu od sponzora, makar to bilo samo i od proizvođača sportske opreme.
U mnogim zemljama je zbog nerazvijenih tržišta, naročito kada su u pitanju manje komercijalni sportovi, to gotovo nemoguća misija.
Treći faktor koji utiče na visinu nagrada jeste porez. Singapur je lider u svijetu po nagradama za osvajače medalja, ali se značajan dio tog novca vraća kroz plaćanje poreza, dok je nagrada u zemljama poput Australije ili SAD-a čist dobitak.
Kada smo kod lidera u nagrađivanju, prema podacima koje je objavio američki CNBC, Singapur je kategorija za sebe. Osvajači zlatne medalje dobijaju 737 00 dolara, dok ze srebro dobija 389 000 dolara, a za bronzu 184 000 dolara. Za sada niko nije uspio da osvoji medalju za Singapur.
Drugoplasirani na listi Kazahstan daje izdašne nagrade za osvajač odličja, ali zlato od 250 000 dolara, vredi manje od singapurskog srebra. U Kazahstanu se za srebro dobija 150 000 dolara, dok bronza vrijedi 75 000 dolara koju je do sada osvojilo troje sportista.
Malezija osvajače zlatnog odličja nagrađuje sa 236 000 dolara, srebra sa 71 000, a bronzu koja im je jedina osvojena medalja u Tokiju do sada sa 24 000 dolara.
Još dvije zemlje su odredile sume veće od dvesta hiljada dolara za zlato.
U pitanju su Italija koja izdvaja 213 000 dolara i do sada ima deset zlatnih medalja i Filipni koji su odredili sumu od 200 000 dolara, ali je već pomenuta Hidilin Dijaz dobila mnogo veću sumu jer je pored pomenute državne nagrade, dobila i dodatan novac koji su sakupili ugledni privrednici.
Italija je za do sada osvojenih deset srebrnih medalja izdvojila po 107 000 dolara, a za 18 bronzanih po 71 000 dolara.
Od zemalja koje izdvajaju velika novčana sredstva je i Mađarska. Mađari za zlato izdvajaju 168 000 dolara, a do sada sui h osvojili ukupno pet. Za srebro izdvajaju 126 000 dolara i osvojili su ih sedam, dok za bronzano odličje koje je osvojilo petoro sportista, izdvajaju 96 000 dolara.
Srbija bi tako prema ovoj listi bila odmah iza šestoplasirane Mađarske, mada treba istaći da nisu poznati iznosi za sve zemlje poput Rusije i Velike Britanije.
Od svjetskih sportskih sila je poznato da se u SAD-u za zlato dobija 37 500, za srebro 22 500, a za bronzu 15 000 dolara, dok su u Australiji nagrade još skromnije, 15 000 vredi zlatna, 11 000 srebrna i 7 000 dolara bronzana.
Izvor: srpskacafe.com
