Od kojih hormona zavisi naš apetit?

Postoji nekoliko vrsta hormona koji upravljaju našom željom za hranom, pa ukoliko naglo dobijete na težini, potrebno je najprije provjeriti hormone i osigurati njihovo normalno funkcionisanje.

Osim regulisanja ishrane, redovno vježbanje i dobar san su takođe značajni za regulaciju hormona.

1. Insulin, hormon za “skladištenje”

Pomaže glukozi da se sagori i pretvori u energiju. Problem nastaje kod hronično povišenog insulina, otpornosti na insulin, metaboličkog sindroma i povećanog osjećaja gladi i žudnje za hranom. U tom slučaju, treba smanjiti unos ugljenih hidrata i povećati unos proteina i masnoća. Važno je izbaciti fruktozu, koja se povezuje sa debljinom i insulinskom rezistencijom.

2. Grelin, hormon gladi

Oslobađa se kada je želudac prazan i prestaje nakon obroka. Odgovoran je za osjećaj gladi, jer stimuliše centar za apetit u mozgu. Problem nastaje kada se grelin ne smanjuje nakon obroka, zbog čega mozak ne prima signal da prestanete jesti. U tom slučaju, potrebno je izbjegavati bijele ugljene hidrate,šećer i slatke napitke koji pojačavaju osjećaj gladi bez širenja želučanog zida. Jesti proteine, puno vlakana i “voluminozne” hrane, kako bi se stvorio osećaj sitosti.

3. Leptin, hormon sitosti

Signalizira mozgu da su potrebe organizma podmirene i da treba smanjiti unos hrane, čime se spriječava prejedanje. Višak leptina može razviti otpornost i prouzrokovati rezistenciju na leptin. Mozak tada ignoriše signale sitosti, ostavljajući nas “gladnima” čak i nakon obroka. Zbog toga treba izbjegavati hranu koja podstiče upalu i osigurati dovoljan unos omega-3 masnih kiselina. Voditi računa o kvalitetu sna, jer je nedostatak sna povezan sa padom nivoa leptina.

4. Kortizol, hormon stresa

Kortizol je hormon stresa koji proizvode nadbubrežne žlijezde, kao odgovor tijela na opasnost ili traumu. Može podstaći želju za ugljenim hidratima ili nezdravim masnoćama. Zbog toga treba upravljati nivoom stresa kroz meditaciju, vježbe tijela i dobar san. Jesti tri uravnotežena obroka dnevno, sastavljena od proteina, masnoća, vlakana i zeleniša.

 

5. Peptid YY (rYY), hormon “kontrole”

To je kontrolni hormon u gastrointestinalnom traktu koji smanjuje apetit. Insulinska rezistencija i hronično povišeni šećer u krvi smanjuju proizvodnju RYY-a, dok održavanje šećera u krvi, hrana na bazi proteina i bogata vlaknima povećava osetljivost RYY-a i njegovu proizvodnju.

Izvor: srpskacafe.com / novosti.rs

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.