Troškovi obrade kredita – banke „love u mutnom“

Banke u BiH građanima naplaćuju troškove obrade kredita iako je opravdanost ovakvog načina sticanja zarade zakonski upitna.

Da li zbog neznanja ili nedostatka vremena, kada se kreditno zadužuju, građani ne posvećuju dovoljno pažnje svim obavezama koje preuzimaju prilikom potpisivanja ugovora sa bankom.


Srbija: Banke izgubile spor na sudu – naplata obrade je nezakonita

Vrhovni kasacioni sud Srbije je u oktobru ove godine novom odlukom potvrdio da je naplate troškova obrade kredita korisnicima u Srbiji nedozvoljena. Prema presudi, banka nema ovlašćenja da naplati troškove „koji nisu realni, sa kojima nije upoznala klijenta prije sklapanja ugovora i za koje ne postoje opravdani ekonomski razlozi“.


Stavka koja je često zanemarena su troškovi obrade kredita, koji prema zakonu moraju biti navedeni u ugovoru koji klijent potpisuje.

Banke naplaćuju jednokratne naknade za obradu kredita koje se razlikuju od banke do banke, i zavise od vrste kredita za koji se klijent odluči. Visina i način naplate naknada definisani su internim aktima svake pojedinačne banke, a objavljuju se na njihovim zvaničnim stranicama, kao i na reklamnim materijalima, brošurama ili putem sredstava javnog informisanja.

U razgovoru sa nekima od korisnika bankarskih kredita saznajemo da su o troškovima obrade kredita bili naknadno upoznati. Objašnjavaju da su im prilikom samog preuzimanja novčanih sredstava bankarski službenici pomenuli da će ukupan iznos pozajmljenog novca biti umanjen za navedene troškove obrade.

Stručnjaci smatraju da je korisnicima kredita često nepoznat mehanizam obračuna troškova obrade kredita, što ih dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na banku, između ostalog i zbog toga što na sadržinu unaprijed odštampanog ugovora o kreditu korisnici ne mogu da utiču.

„Ako uzmemo u obzir da se ugovorom o kreditu banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje tačno određeni iznos novčanih sredstava, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca u vrijeme i na način utvrđen ugovorom vrati davaocu kredita, banci, onda neme logike niti opravdanja da banka osim kamate kao cijene koštanja datog kredita zarađuje i po osnovu troškova obrade kredita“, objašnjava advokat Dalibor Mrša.

Prosječne naknade za obradu kredita kreću se od 0-1,5%.

Iz Agencije za bankarstvo RS savjetuju građanima da ukoliko se odluče za podizanje kredita u nekoj od banaka ne zaobilaze pregovaračku fazu, koja im pruža mogućnost detaljnog tumačenja ugovora uz pomoć stručnog lica.

„Naknade za obradu kredita nisu zakonski određene, ali banke imaju obavezu da o istima blagovremeno i jasno informišu potencijalne korisnike bankarskih usluga, te da ih jasno defenišu samim ugovorom o kreditu“, poručuju iz Agencije.

Neki potrošači su pokrenuli tužbe protiv banaka zbog troškova obrade kredita, a u BiH je na snazi isti Zakon o obligacionim odnosima kao u Srbiji.

Izvor: mondo.ba  Autori: S. Popović, N. Stanojević, D. Kalinić

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.