Hrvatska izdaje najviše radnih dozvola Filipincima, dok radnici iz BiH padaju na drugo mjesto. Raste uvoz radne snage iz Azije.
Prema najnovijim informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, došlo je do primjetnog pomaka u strukturi stranih radnika, pri čemu državljani Bosne i Hercegovine više ne zauzimaju vodeću poziciju kao ranijih godina.
U periodu od januara do kraja marta 2026. godine izdato je ukupno 47.040 dozvola za boravak i rad. Najveći broj tih dozvola dodijeljen je radnicima s Filipina, 8.684, dok se na drugom mjestu nalaze državljani Bosne i Hercegovine sa 8.396 izdatih dozvola. Iza njih slijede radnici iz Nepala, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Istovremeno, Hrvatska sve izraženije proširuje izvore radne snage izvan regionalnog okvira. Povećava se broj zaposlenih koji dolaze iz država poput Indije, Uzbekistana, Egipta i Turske, što ukazuje na intenzivnije oslanjanje na globalno tržište rada.
Kada je riječ o sektorima, najveća potreba za radnicima i dalje je prisutna u turizmu i ugostiteljstvu, gdje je izdano više od 16 hiljada dozvola. Građevinski sektor bilježi više od 13 hiljada izdatih dozvola, dok značajan broj stranih radnika pronalazi zaposlenje i u industriji, saobraćaju te trgovini.
Promjena na vrhu liste, kako se navodi, rezultat je dugotrajnog trenda smanjenja dostupne radne snage iz Bosne i Hercegovine.
„Danas je taj bazen radnika u velikoj mjeri iscrpljen jer je velik broj radno sposobnog stanovništva već otišao raditi u inostranstvo ili je već zaposlen, pa hrvatski poslodavci nemaju na raspolaganju isti broj radnika kao prije“, navode hrvatski mediji.
Zbog takvih okolnosti poslodavci se sve češće okreću radnicima iz Azije, koji postaju važan faktor u sektorima poput turizma, građevinarstva i uslužnih djelatnosti.
Ipak, uprkos promjenama u strukturi, radnici iz Bosne i Hercegovine i dalje imaju značajno mjesto na hrvatskom tržištu rada.
„Uprkos toj promjeni, radnici iz Bosne i Hercegovine i dalje su iznimno traženi na hrvatskom tržištu rada. Njihova prednost i dalje je brzo uklapanje u radnu sredinu, poznavanje jezika i radnih navika te iskustvo rada u sličnim uvjetima. Mnogi od njih ističu kako su zadovoljni uvjetima rada u Hrvatskoj“, dodaje se, prenose akta.ba.
