ZAGREB – U hrvatskim turističkim centrima na Jadranu sve je više bankomata koji nisu u vlasništvu banaka dobro poznatih javnosti, a provizije za podizanje novca na njima su enormne, pri čemu su najčešće mete naivni turisti, piše danas portal Indeks.
Britanac koji više od 20 godina živi u Hrvatskoj, osnivač portala „Total Croatia News“, Pol Bredberi, pisao je u maju o ovom problemu na Fejsbuku, navodeći da je ta pojava „rak-rana“ hrvatskog turizma koja će donijeti ogroman talas negativnog publiciteta za Hrvatsku ako se problem ne riješi.
Kako Bredberi kaže, u posljednje vrijeme došlo je do pravog „buma“ bankomata koji nisu povezani s bankama, a koji često naplaćuju proviziju i do 20 odsto.
On je ispričao da je tipičan scenario da gost ode na ručak i tek tada sazna da se kartice ne prihvataju, a konobar mu tada ljubazno pokaže najbliži bankomat, pa gost koji želi da podigne 200 evra na kraju plati 240 evra zbog visokih naknada.
Portal Forbs je takođe pisao o ovoj temi u kontekstu splitskog turizma.
– Split ima stotine bankomata po cijelom gradu, ali koristite isključivo one na kojima je jasno istaknuto ime banke. Ne koristite crvene, žute, plave ili zelene bankomate. Ja sam to uradio prvog dana i na kraju platio nevjerovatnih dvadeset odsto naknade – naveo je autor članka ovog portala.
Kako su za Indeks rekli iz Hrvatske narodne banke (HNB), prema podacima iz marta 2025. godine, od 4.271 aktivnog bankomata u Hrvatskoj, 65 odsto bilo je u vlasništvu banaka, a 35 odsto u vlasništvu drugih pravnih lica.
Drugim riječima, radi se o oko 1.495 nebankovnih bankomata. U Hrvatskoj je najčešće riječ o bankomatima poput onih iz firmi „Euronet“ i „Auro Domus“.
„Euronet Vorldwide“ jedan je od najvećih nezavisnih operatera bankomata s više od 55.000 bankomata i gotovo četiri milijarde dolara prihoda u 2024. godini, a posluje u više od 60 zemalja. Njihovi bankomati najčešće se mogu vidjeti na obali, navodi Indeks.
Za podizanje gotovine na bankomatima u Hrvatskoj korisnici kartica izdatih izvan Hrvatske najčešće plaćaju isključivo fiksnu naknadu po transakciji koja se kreće od 4,65 do 5,31 evra, kada je riječ o većim bankama, a slična naknada važi i za nebankovne bankomate.
Problem je, međutim, u tome što se na bankomatima dodatno nudi opcija „Dynamic Currency Conversion (DCC)“, usluga koja korisnicima kartica izdatih u inostranstvu omogućuje opciju „preračuna“ u njihovu matičnu valutu.
Ako prihvate „DCC“, korisnici će fizički dobiti evre, ali ideja je da uz tu uslugu lakše shvate trošak budući da će im se u njima bliskoj valuti prikazati tačan iznos koji će im biti naplaćen.
„DCC“ se nudi i na bankarskim bankomatima, ali uz niže marže nego na nebankarskim bankomatima, na kojima je kurs koji se nudi kroz „DCC“ često znatno nepovoljniji od referentnog Evropske centralne banke, često i više od 10 odsto.
Zato se savjetuje da se „DCC“ uvijek odbije, navodi Indeks.
Brojni korisnici su primijetili i da se „Euronet“ i slični nebankovni bankomati drugačije ponašaju prema domaćim i stranim karticama, budući da se „DCC“ nudi samo za strane kartice.
„Euronet“ je bio suočen s kritikama zbog svojih manipulativnih menija na bankomatima, što je u nekim zemljama rezultiralo regulatornim pritiskom.
Praksa koja je izazvala spor odnosila se na prikazivanje opcije „Cach and Balance“ koja je korisnicima naplaćivala dodatne naknade za uslugu provjere računa, dok su povoljnije opcije poput „Cach only“ bile skrivene u dodatnim opcijama pod „Other“.
U HNB-u su naveli da su rijetko primali pritužbe na rad ovakvih bankomata, kao i da ih je bilo manje od deset u zadnjih pet godina.
– Primljene pritužbe odnosile su se na uslugu preračunavanja valuta na bankomatu (Dynamic currency conversion). U tim slučajevima Hrvatska narodna banka usmjeravala je podnosioca ili prosljeđivala pritužbu na nadležno postupanje Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata Hrvatske, pod čijom nadležnošću su nebankovni pružaoci usluge preračunavanja valuta na bankomatu ili na prodajnom mjestu – naveli su.
U Ministarstvu turizma kazali su da je tema bankomata u nadležnosti finansijskih institucija, ali i da turističke zajednice izrađuju planove upravljanja destinacijom koji uključuju analizu koja može da obuhvati i spisak bankomata.
Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar finansija Marko Primorac najavio je mogućnost uspostavljanja nacionalne bankomatske mreže koja bi građanima omogućila da od 1. januara 2027. godine podižu novac na bilo kojem bankomatu bez plaćanja naknada.
Pitanje je hoće li do toga doći, jer se bankama, kako su poručili iz Ministarstva, s tim baš ne žuri, ali čini se da je sigurno da se tako nešto neće odnositi na nebankovne bankomate, navodi Indeks, prenosi Glas Srpske.
