Saglasnosti koje su izdate telekom operaterima za uvođenje naknade za korištenje mobilnih mreža u iznosu od 1.00 KM postale predmet upravnog spora.
Saglasnosti koje su izdate telekom operaterima za uvođenje naknade za korištenje mobilnih mreža u iznosu od 1.00 KM za prepaid korisnike prije dvije godine, postale su predmet upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine na osnovu podnesene tužbe, saznaje Akta.ba.
Najuporniji bh. građanin koji je glasno i uporno izražavao svoje nezadovoljstvo zbog nepravedne naplate dodatnih naknada za korištenje mobilne mreže od strane svih telekom operatora je Kerim Salković, koji se više od godinu dana obraćao nadležnim institucijama i medijima ističući da ne želi finansirati dionička društva.
Nepravedna praksa naplate dodatnih naknada izazvala je dodatnu zabrinutost jer nije imala jasno zakonsko objašnjenje zašto se ta naknada naplaćuje i na koji način će se koristiti.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije su ranije za Akta.ba kazali da odluku o uvođenju naknade pravdaju investicionim ulaganjima u razvoj mreže, napominjući da odluku o investicijama operateri donose u skladu sa svojim poslovnim planovima.
JESU LI PREKRŠENA PRAVA POTROŠAČA?
„Postavljam pitanje zakonitosti ove prakse s obzirom na to da se osjećam diskriminirano kao prepaid korisnik. Naime, od mene se zahtijeva plaćanje dodatne mjesečne naknade, što smatram nepoštenim tretmanom. Očigledno je da je to u suprotnosti s našim potrošačkim pravima i može se protumačiti kao kršenje Zakona o komunikacijama: (Član 4, Stav 2, Tačka a) c) e)) i Zakon o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini (Član 11, Stav 2).“, naveo je on u svom dopisu institucijama.
Želeći da se istraži praksa i pruže jasne informacije o osnovi za ovu dodatnu naplatu, želio je znati koje su zakonske odredbe ili regulative, ako postoje, na temelju kojih se ova naplata provodi.
Upornost se isplatila, te je Salković u međuvremenu dobio odgovor od Federalnog ministarstva komunikacija u kojem ga obavještavaju da su zatražili odgovor od Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine.
U odgovoru RAK-a između ostalog se navod da su saglasnosti koje su izdate telekom operatorima postale predmet upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine, na osnovu podnesene tužbe.
„U prethodnom periodu Agencija je u više navrata davala pojedinačne odgovore na sve zaprimljene upite upućene od strane fizičkih i pravnih lica, a u vezi sa uvođenjem naknade za korištenje mobilnih mreža u iznosu od 1.00 KM za pre-paid korisnike. Agencija pažljivo prati efekte uvođenja naknade za korištenje mobilnih mreža i koristit će odgovarajuće regulatorne mehanizme, u skladu sa Zakonom o komunikacijama, pravilima i propisima Agencije, da procjeni uticaj uvedene naknade na stanje tržište telekomunikacija u nerednom periodu“, navode iz RAK-a.
S obzirom na činjenicu da su suglasnosti koje su izdate telekom operaterima postale predmet upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine na osnovu podnesene tužbe, ističu da Agencija nema praksu da naknadno komentariše pitanja koja su predmet postupka pred sudovima, sve do njihovog okončanja i pravosnažnosti.
Do okončanja sudskog postupka, treba samo reći da se nepokolebljiva odlučnost i upornost ipak isplati, a da li će i ko odgovarati za uvođenje naknade za korištenje mobilne mreže na diskriminatoran način ostaje nam da vidimo.
OD BH. GRAĐANA NAPLAĆENO 6,6 MILIONA KM
Broj korisnika usluga mobilne telefonije nastavio je da raste, i na kraju 2023. godine iznosi 3.874.277 što je rast od 1,6% u odnosu na 2022. godinu kada je broj iznosio 2.748.402. Broj prepaid korisnika i dalje je višestruko veći u odnosu na broj postpaid korisnika u mobilnoj telefoniji. Dakle, za dvije godine naplaćivanja naknade, bh. građani su finansirali telekome sa 6,6 miliona KM.
Na kraju 2023. godine učešće prepaid korisnika u cjelokupnoj bazi mobilne telefonije iznosi 69,8%, dok postpaid korisnici učestvuju sa 30,2%. U okviru postpaid korisnika broj M2M korisnika iznosi 143.74115, što je rast od 5,7% u odnosu na 2022. godinu.
Učešće postpaid korisnika u BiH niže je od prosjeka u zemljama okruženja i EU.
 |
Izvor: Akta.ba / S.B.
