Kad je povišen D – dimer, virus korona se agresivnije leči

Određeni hematološki parametri mogu da ukažu na tok infekcije. Skok ovog dela proteina u krvi ukazuje da bi pacijent mogao da razvije težu kliničku sliku.

JEDNA od analiza krvi koja se uglavnom radila u slučaju sumnje na trombozu, postala je vrlo bitan parametar i u određivanju težine infekcije virusom korona. Reč je o utvrđivanju nivoa D – dimera, proteinskog dela krvi, koji je kod potpuno zdravih osoba gotovo nemerljiv, jer ga nema u krvotoku. Kod pozitivnih na virus korona njegove vrednosti su povišene, što lekarima ukazuje na činjenicu da bi zaraženi mogao da razvije težu kliničku sliku kovida 19, zbog čega ga od samog početka leče agresivnije.

Ovo je podstaklo mnoge da u vreme epidemije traže da im se utvrdi nivo D – dimera po privatnim laboratorijama, kako bi na taj način proverili da li su inficirani i u kakvom su zdravstvenom stanju.

Doktorka Mirjana Mitrović, hematolog Kliničkog centra Srbije, za „Doktor u kući“ kaže da ovu analizu ne bi trebalo raditi na svoju ruku, jer su normalne vrednosti D – dimera dosta individualne i zavise od životnog doba i pridruženih bolesti:

– Pre svega bi trebalo da se naglasi da različite laboratorije imaju različite granične vrednosti za D – dimer. Kod nekih bi trebalo da bude manji od 0,25, a kod nekih čak 0,5 grama po litru. Tako da rezultat može da tumači isključivo lekar. Osim toga, starenjem raste njegov nivo, pa bi posle 50. godine trebalo da se izračuna vrednost shodno stanju pacijenta. Kod osoba starijih od 80 godina nalaz D – dimera je često 0,8, a kod šezdesetogodišnjaka 0,6. Bolesti bubrega, jetre, sistemske autoimune bolesti i hemolizna oboljenja takođe mogu da dovedu do povećanja ovog parametra u krvi.

Određivanje nivoa D – dimera radi se samo u slučaju sumnje na trombozu dubokih vena, plućnu emboliju, karcinom ili na neko zapaljenje.

– Koncentracija D – dimera u krvi zdrave osobe je nemerljiva ili veoma niska, što znači da ako je D dimer normalan može se sa visokom sigurnošću reći da pacijent nema trombozu – kaže dr Mitrović. – Sa druge strane, ako je ovaj deo proteina u krvi povišen, ne znači da pacijent ima trombozu i zato su potrebni dalji testovi. Najčešći razlog za povišenje D – dimera posle tromboza su karcinomi i sepsa.

Stanje kada lekari posežu za ovom vrstom analize je i trudnoća.

– Tokom normalne trudnoće dolazi do porasta D – dimera – kaže dr Mitrović. – Grubo može da se kaže da je tokom prvog trimestra očekivano povećanje D – dimera za dva, tokom drugog za tri, a tokom trećeg i do četiri puta. Ipak, testiranje D – dimera kod trudnica koje nemaju simptome tipične za trombozne događaje se ne savetuje.

U redovnim analizama krvi koje preporučuju izabrani lekari D – dimer se ne ispituje, jer kako napominje doktorka Mitrović, to nije skrining test koji bi trebalo rutinski proveravati:

– Bez obzira na to što može da ukaže na trombozu ili drugo ozbiljno oboljenje, D – dimer ne predstavlja test koji će da pomogne da se ranije detektuje bolest. Dakle, test se preporučuje samo u slučajevima sumnje na konkretno oboljenje i stanje. Ipak, ako je pacijent bez simptoma dobio povišen rezultat D – dimera, pet puta veći od 0,25 ili 0,5, ne bi ga trebalo zanemarivati.

DODATNI PREGLEDI

U SLUČAJU povišenih vrednosti D – dimera neophodan je kolor dopler dubokih vena donjih ekstremiteta radi isključenja tromboze. Zatim, skener plućne arterije radi isključenja plućne embolije, a ako su navedene analize normalne, potrebno je dalje internističko, onkološko i infektološko ispitivanje.

Izvor: novosti.rs

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.