Kako kaže, u 90 posto slučajeva radi na baušteli, znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici angažiraju se i na poslovima uređenja okoliša.
Iako hrvatski građani u Njemačku mogu ići raditi legalno, i danas se mnogi ipak odlučuju otići i raditi „na crno“.
46-godišnji penzionisani policajac iz Imotskog jedan je od njih. Već je šest godina u penziji i tokom tih šest godina dva do tri puta godišnje odlazi na bauštelu u Njemačku. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u penziji pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.
Za Deutsche Welle opisao je kako funkcionira rad „na crno“ u Njemačkoj. Iz očitih razloga odlučio je svoju priču ispričati anonimno. Za rad na crno u Njemačkoj odlučio se iz finansijskih razloga – 4.000 kuna penzije nije bilo dovoljno da uzdržava cijelu porodicu.
Kako kaže, u 90 posto slučajeva radi na baušteli, znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici angažiraju se i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.
„Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Ako radiš kod ‘naših’ ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu“, nastavlja.
„Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas – koliko je potrebno.
Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao“, objašnjava za DW.
Dodaje kako se po turi ovako može zaraditi i do 2.000 eura. Rad subotom plaća se dvostruko pa se tako po jednoj suboti može zaraditi i po 200 eura. Radi se po osam do deset sati svaki dan i tako se mjesečno, kaže, može zaraditi i do 2.300 eura.
Izvor: depo.ba / DW
