Mnogo je onih koji 1. mart čekaju zbog Zakona o useljavanju stručnog kadra u Njemačku. Zakon donosi mnogo olakšica za one sa visokom stručnom spremom i kvalifikovanim stručnim obrazovanjem. I dalje su najtraženiji oni koji su završili fakultete prirodnih nauka, zdravstveni radnici, ali i zanatlije.
Upravo je poznavanje njemačkog jezika i nivoa B1 osnovni preduslov za traženje posla u Njemačkoj. Iako je zaposlena u BiH, programerka Anida Osmanagić je svjesna da poznavanja jezika već sutra može biti ulazna karta za bolji i sigurniji život: “Sve zavisi od prilika, nikad ne znaš šta donosi sutra. Ako mi se ovdje pruži nešto, naravno – tu sam, ali to se nikad ne zna”.
Ipak, hiljade je onih koji su davno donijeli svoju odluku. Do sada BiH su najviše napuštali medicinari.
“Imamo potpisan ugovor da mi kao škola jezika njih obučimo da govore jezik, pripremimo ih za ispit, oni izađu na ispit, uspješno polože i onda njima poslodavac osigurava ugovor o radu”, objašnjava Mirnesa Džinović, menadžerica Škole za strane jezike Poliglot.
Radnici sa SSS-om i nekvalifikovana radna snaga u Njemačku odlaze prema postojećem Pravilniku o zapošljavanju državljana zemalja Zapadnog Balkana. I tako će i ostati. Stupanjem na snagu Zakona o useljavanju stručnog kadra u Njemačku, vrata se, još više, otvaraju za one sa VSS-om i one sa kvalifikovanim stručnim obrazovanjem. Procedura je ista, ali proces ubrzan. Umjesto mjesecima, na termin za vizu se čeka od 7 do 14 dana. Ako niste pronašli poslodavca, sa vizom, priznatom diplomom i uvjerenjem o poznavanju jezika, na teritoriji Njemačke možete provesti 6 mjeseci tražeći posao. Potreban je i dokaz da se sami u tom periodu možete finansirati. Za to vam treba više od 800 eura mjesečno.
I dok će obrazovani mladi svoj spas tražiti put Njemačke, domaći poslodavci su u problemima. Jedno od rješenja je liberalizacija uvoza radne snage, ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Od 2013. do danas iz BiH otišlo je više od 200 hiljada ljudi. Svaki treći stanovnik isto namjerava.
“Jedini lijek nama jeste otvaranje pogona, s jedne strane. S druge stane, i mi kao država moramo pristupiti smanjenju opterećenja rada”, kazao je premijer FBiH Fadil Novalić (SDA).
Akademik Slavo Kukić navodi kako u BiH u ovome momentu nema više od 2,5 miliona ljudi, a da će se od 1. marta taj egzodus dodatno pojačati.
U prošloj je godini Ambasada Njemačke izdala 17 hiljada viza i 12 hiljada radnih dozvola. Dok čekamo 1. mart, hiljade Bosanaca i Hercegovaca postaju zavisni od svega što je tuđe i daleko od BiH.
(TIP/Izvor: federalna.ba)
