Četvrti mjesec uzastopno: Globalni pad cijena hrane i žitarica

Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda značajno je pala u julu, pri čemu su cijene žitarica i biljnog ulja zabilježile dvocifren procentualni pad, saopštila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Indeks svjetskih cijena hrane u julu je u prosjeku iznosio 140,9 poena, što je pad od 8,6 odsto u odnosu na jun, i predstavlja četvrti uzastopni mjesečni pad otkako je ranije ove godine dostigao istorijski maksimum, istakla je FAO.

Ukazali su, međutim, da je indeks koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena grupe prehrambenih proizvoda kojima se obično trguje, ipak je ostao 13,1 odsto viši nego u julu 2021. godine.

Pad cijena prehrambenih proizvoda sa veoma visokih nivoa je dobrodošao, posebno kada se posmatra sa stanovišta pristupa hrani, međutim, i dalje se suočavamo sa visokim cijenama đubriva, koje mogu da utiču na buduću proizvodnju kao i na troškove života farmera, a među rizicima su i sumorni globalni ekonomski izgledi i kretanje valuta, što sve predstavlja ozbiljan pritisak na globalnu snabdjevenost hranom„, rekao je glavni ekonomista FAO Maksimo Torero u pisanoj izjavi.

Vrijednost indeksa cijena biljnog ulja smanjena je za 19,2 odsto u julu u odnosu na jun, što predstavlja najniži nivo u posljednjih 10 mjeseci, a na „značajan“ pad cijene suncokretovog ulja uticalo je usljed smanjene tražnje za uvozom uprkos kontinuiranoj logističkoj neizvijesnosti u crnomorskom regionu, stoji u saopštenju FAO.

Pale su i cijene svih žitarica, a prije svih pšenice, i to za 14,5 odsto, dijelom kao reakcija na dogovor Ukrajine i Ruske Federacije da se deblokira izvoz iz ključnih crnomorskih luka, a dijelom zbog sezonske dostupnosti od tekuće žetve na sjevernoj hemisferi.

Zabilježen je i globalni pad cijene šećera i mliječnih proizvoda, kao i blagi pad cijene mesa.

U okviru kretanja na tržištu mesa bilježi se da su cijene živinskog mesa dostigle istorijski najviši nivo, i to zbog jake globalne tražnje za uvozom, kao i malim zalihama zbog izbijanja ptičjeg gripa na sjevernoj hemisferi.

Izvor: mondo.ba (FoNet)

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.