Srbija i BiH jedine su dvije među 40 zemalja s najvećim udjelom uglja u proizvodnji električne energije koje nisu prihvatile nikakvu obavezu postepenog izbacivanja iz upotrebe fosilnih goriva, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Prvih pet na listi zemalja su Bocvana koja skoro 100 odsto električne energije dobija iz uglja, Kosovo, oko 95 odsto, Južna Afrika oko 93 odsto, Mongolija 85, Indija sa oko 75 i Srbija sa oko 70 procenata. Bosna i Hercegovina je na sedmom mjestu sa nešto manjim procentom, a potom slijede Poljska, Maroko…
Kako se navodi u istom izvješaju IAE, Kosovo ima međunarodnu obavezu da ne gradi termoelektrane na ugalj, dok se Srbija i BiH nisu obavezale da postepeno napuštaju ugalj, niti je usvojen nacionalni plan za neto nula emisiju gasova staklene bašte. To isto važi za Mongoliju, Zimbabve Gvatemalu…
Sjeverna Makedonija je prihvatila međunarodnu obavezu prestanka korištenja ugljena, čime se pridružila skupini zemalja s puno većim udjelom ugljena u proizvodnji električne energije.
Alessandro Blasi, posebni savjetnik izvršnog direktora IEA-e, rekao je da je ugljen najveći izvor za proizvodnju električne energije i najveći izvor emisije CO2 iz energetskog sektora.
No, ugljen drži, po njegovim riječima, i neke druge rekorde: u svijetu postoji više od 9000 elektrana na ugljen, a mnoge od njih, posebno u Kini, Indiji i drugim zemljama u usponu, vrlo su mlade.
To znači, kao što je nedavni izvještaj IEA-e o ugljenu u prijelazu na nul pokazao, da će, ako se ništa ne poduzme, emisije iz postojećih postrojenja na ugljen u energetici i industriji same iscrpiti preostali budžet ugljika kako bi se granica od 1,5 C održala unutar dosega, rekao je Blasi.
Prema njegovim riječima, ključna stvar je da se ugljen pošalje u istoriju i mnoge zemlje su se na to obavezale, navodi indikator.ba.
