DOBOJ – Problemi povratnika i raseljenih osoba koji žive na istom prostoru su gotovo identični, kažu mještani Kotorskog, povratničkog naselja u kojem dijelom žive i raseljeni s područja Vozuće i Zavidovića u FBiH, pa u potrazi za rješenjima tih problema, htjeli to ili ne, moraju sarađivati.
„Zajednički problemi su nam odvoz smeća, komunalne potrebe, ambulanta, snabdijevanje vodom. Mi sada pokušavamo da taj prostor koji zajedno naseljavamo pretvorimo u prostor ugodan za život, a da se ljudi ne raseljavaju s tog područja“, kaže Stevica Rodić, predstavnik Srba iz naselja Trnovo polje u MZ Kotorsko.
Gorući problem mještana Trnovog polja je pitka voda, koju bi im iz svog seoskog vodovoda mogle obezbijediti komšije Bošnjaci, ali na tu temu Mehmed Trnjanin, predsjednik Savjeta MZ, nije želio govoriti, jer je, kaže, nakon posljednjeg istupa u medijima kada je govorio o ovome imao problema.
„Mi podržavamo rješavanje problema pristupa pitke vode u MZ Kotorsko, drago nam je da gradske vlasti u Doboju aktivno sarađuju po tom pitanju i sa nama i sa MZ u Kotorskom“, rekao je u petak Dmitrij Iordanidi, šef Terenske kancelarije Misije OEBS-a u Banjaluci, na okruglom stolu posvećenom održivom povratku.
Problema, ali ekonomske prirode imaju i mještani Sjenine, Sjenine Rijeke, Grapske te prigradskih naselja Miljkovac i Makljenovac, u kojima takođe povratnici dijele istu sudbinu s interno raseljenima.
„Mi imamo oko 20.000 povratnika, to je 30 posto populacije grada Doboja. Međutim, problem broj jedan je zapošljavanje. Ako nam ode sva mlada populacija, onda ćemo imati puno problema. Ja sam privrednik i već se osjeti nedostatak adekvatne radne snage“, kaže Murvet Bajraktarević, predsjednik Skupštine grada Doboj. Sa sličnim poteškoćama se susreću i u susjednoj opštini Maglaj, koja je jedna od vodećih u FBiH po povratku.
„U selu nema zaposlenih, trenutno je uglavnom naseljeno penzionerima i osobama koje njihova djeca izdržavaju. Ja se bavim poljoprivredom, proizvodim povrće, rasad, presadice plasteničke“, kaže Milenko Petrović, predsjednik MZ Krsno polje – Bakotić, te dodaje da u selu ne živi nijedno dijete školskog uzrasta.
Izvor: nezavisne.com Autor: Sanja Čakarević
