Veliki broj klijenata banaka koristi internetsko bankarstvo kod kuće na računaru ili obavljaju bankarstvo u pokretu pametnim telefonom ili tabletom.
Uprkos visokim sigurnosnim standardima, uvijek postoji rizik da će kriminalci pokušati špijunirati podatke o ličnom pristupu ili zloupotrijebiti digitalni identitet.
Prema podacima špijuniranje ili „lov na podatke„, poznato kao „krađa identiteta“, čini oko dvanaest posto svih slučajeva cyber-kriminala prijavljenih u 2017. godini. Prosječna šteta je 4.000 eura po slučaju.
Kako bi se spriječila takva šteta i kako bi se internetsko bankarstvo moglo nesmetano provoditi na računaru ili pametnom telefonu, potrebno je poštivati nekoliko osnovnih pravila.
Imati posljednje serije: operativnog sistema, virus skenera, firewalla i bankarske aplikacije
Kućni računari mogu biti ulazna vrata za pristup kriminalcima. Ako nisu adekvatno zaštićeni, otvorena su „ulazna vrata“. Ako bankarstvo obavljate putem interneta, trebate upotrijebiti virus sekener i firewall. Svako ko organizira redovna ažuriranja ostat će u toku, a to bi trebalo provesti i za druge softvere, uključujući i operativni sistem. Dostupna ažuriranja trebaju se odmah instalirati kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita od virusa i trojanaca.
Internetsko bankarstvo na nepoznatim računarima stoga se ne preporučuje jer ne možete biti sigurni je li računar odgovarajuće zaštićen. Isto se odnosi i na pametne telefone i druge mobilne uređaje: ko obavlja bankarske transakcije i koristi bankarske aplikacije, uvijek mora ažurirati operativni sistem i aplikacije.
Preuzmite samo bankarske aplikacije iz ovlaštene trgovine aplikacija
Aplikacije za bankarstvo trebaju se instalirati samo iz ovlaštene trgovine aplikacija na vašem pametnom telefonu ili tabletu (Google Play Store / Apple App Store). Za instalaciju ne smiju se pratiti nikakve, možda lažne, „informacije“ o preuzimanju s reklamnih e-poruka ili web stranica. Pazite na besplatne verzije! Takođe, uvijek biste trebali biti skeptični prema plaćenim aplikacijama, jer bi to mogao biti i zlonamjerni softver.
Ne pohranjujte šifre, brojeve transakcija i druge pristupne podatke
Lozinke, lični identifikacijski brojevi i transakcijski autentifikacijski broj nikada se ne smiju pohranjivati nešifrirano u aplikacije, „u oblak“ ili na tvrdi disk. Čak i ako su spremljeni kao telefonski brojevi u adresaru, to ne pruža dovoljnu zaštitu. Podaci o pristupu također se trebaju redovito mijenjati. Ovo se odnosi na sve korisničke račune, a ne samo na internetsko bankarstvo.
Pogledajte web mjesto za bankarstvo
U slučaju krađe identiteta, prevaranti pokušavaju, između ostalog, namamiti ljude koji ne sumnjaju putem e-pošte ili SMS-a na web mjesto za internetsko bankarstvo, kako bi presreli podatke. Prije nego što se klijenti banke prijave, uvijek trebaju provjeriti je li to zaista kriptirana strana banke. To se može vidjeti iz simbola „zaključavanja“ u internetskom pregledniku i činjenice da web adresa počinje s „https“.
Povećajte pažnju
Na e-mailove ili tekstualne poruke navodno vlastite banke, koje traže potvrdu osjetljivih podataka, na primjer, traženjem šifri ili transakcijsklog autentifikacijskog broja, ne treba odgovarati. Klik na veze koje vode na drugu ulaznu stranicu također bi trebalo izbjegavati. Banke nikad ne traže takve podatke, putem e-pošte ili SMS-a, ali isto tako i ne telefonom. Ako vas navodni zaposlenik banke nazove i zatraži da zajedno napravite transakciju s računa, odmah biste trebali prekinuti poziv.
Što učiniti ako se dogodi
Ako sumnjate da ste bili žrtva krađe identiteta, odmah se obratite svojoj banci i podnesite prijavu policiji. U ovom slučaju phishing poruka može poslužiti kao dokaz.
Uostalom, prema dostupnim podacima, od 2014. postoji trend smanjenja slučajeva krađe identiteta u online bankarstvu. Uz povećanu pažnju bankovnih kupaca, to je i zbog činjenice da banke stalno razvijaju svoje mehanizme otkrivanja.
Izvor: indikator.ba
