Ekonomiji će trebati bar godinu i po da se vrati na nivo koji smo imali 2019. godine, ali privreda Srpske će se oporaviti i vratiti u normalne tokove, a tome će doprinijeti podsticanje potrošnje i investicija, te kupovina domaćih proizvoda.
Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar privrede i preduzetništva RS Vjekoslav Petričević, naglasivši da na taj način Srpska čuva proizvodnju i radna mjesta, te jača budžet.
– Kriza može biti i šansa, pa oporavak možemo ubrzati ukoliko uspijemo privući strane kompanije da investiraju i proizvodnju iz dalekoistočnih zemalja premjeste na područje jugoistočne Evrope – naglasio je Petričević.
GLAS: Kakva je trenutno situacija u privredi RS?
PETRIČEVIĆ: Borba protiv korone traje duže nego što se moglo predvidjeti, pa su posljedice po privredu mnogo veće. Smatralo se da će ovo biti period kada će se epidemiološko stanje u potpunosti relaksirati, a privredne aktivnosti vratiti u normalu. Teško je predvidjeti šta donose jesen i zima jer niko nema tačnu procjenu kada će se pandemija završiti. Postoje i pozitivni pokazatelji, poput rasta plata, blagog rasta industrijske proizvodnje i činjenice da je zadržan nivo zaposlenosti jer imamo najmanji broj otpuštenih radnika u regionu.
GLAS: Koliku štetu je pretrpjela privreda zbog pandemije?
PETRIČEVIĆ: Tačan iznos štete sabiraćemo nakon što pandemija prođe i kada vidimo s kolikim padom BDP-a ćemo završiti ovu godinu. Ukoliko se on bude kretao u okviru od oko tri odsto, znatno lakše ćemo ući u narednu godinu, koja će biti neizvjesna. Nikome nije drago da čuje loše vijesti iz susjednih zemalja jer se one posljedično prenose i u naše privredne tokove, ali ako imate prognoze o dvocifrenom padu u zemljama regiona, jasno je da ćemo osjetiti blaži udar nego drugi.
GLAS: Da li ćemo i na koji način uspjeti da nadoknadimo izgubljeno?
PETRIČEVIĆ: Pandemija je usporila i zaustavila mnoge projekte. Biće potrebno vrijeme za povratak na staro, ali privreda će se oporaviti, kao što je to bio slučaj nakon svjetske finansijske krize od 2008. do 2010. i poplava 2014. godine. Osim mjera koje sprovodimo, pregovaramo i sa međunarodnim institucijama da se, osim povoljnih kredita, osiguraju grantovi i tu vidimo šansu da djelimično amortizujemo gubitke.
GLAS: Na koji način se može podstaći oporavak i od čega on zavisi?
PETRIČEVIĆ: Najveći dio naših ekonomskih aktivnosti odnosi se na zemlje EU, pa je privredni oporavak uslovljen raspletom situacije i tako će biti sve do okončanja krize. Do tada oporavak privrede vidimo u tome da podstaknemo potrošnju i investicije i kupovinu domaćih proizvoda.
GLAS: Vlada RS najavila je drugi paket pomoći. Da li je već poznato koje mjere će sadržavati taj drugi paket?
PETRIČEVIĆ: Podrška Kompenzacionog fonda trenutno je usmjerena na interventni otkup viškova mesa i poljoprivrednih proizvoda, isplatu prevoznicima, a najavljena je i pomoć turizmu i ugostiteljstvu. Garantni program će omogućiti plasman 238 miliona KM kredita, a nedavno smo održali sastanak sa predstavnicima privrednika koji već mogu da podnesu zahtjeve za sredstva kod banaka koje učestvuju u programu, te se očekuje da će početkom septembra krenuti realizacija kredita.
Aktuelan je poziv za podsticaje za povećanje plata, a radićemo na tome da proširimo obuhvat podrške privrednicima i omogućimo direktne podsticaje koji su rebalansom budžeta usmjereni u Kompenzacioni fond.
Najugroženiji
GLAS: Koje privredne grane su najviše pogođene u pandemiji?
PETRIČEVIĆ: Pojedine privredne grane su bile više pogođene, prije svega metalska, koja je oslonjena na evropsku auto-industriju. Neke druge, poput drvne industrije ili građevinarstva, bile su manje ugrožene, a u industriji tekstila, kože i obuće, koje rade u velikim proizvodnim pogonima, vidjeli smo primjere da su fabrike morale biti zatvarane. Ipak, najveću štetu svakako trpe turizam i putnički transport.
Izvor: glassrpske.com Autor: Milijana Latinović
