Banjaluka – Akumulirani gubitak Izvozno-kreditne agencije (IGA) BiH na kraju prošle godine iznosio je nevjerovatnih 189,12 miliona, dok njene obaveze premašuju vrijednost imovine za 136,31 milion maraka.
U izvještaju o radu IGA i revizorskom izvještaju o njenom poslovanju u 2017. godini, koji su proslijeđeni Parlamentu BiH, navedeno je da je zbog akumuliranog gubitka opstanak agencije neizvjestan bez pomoći vlasti na nivou BiH i entiteta.
Iako su na kraju prošle godine prihodi premašili rashode za 210.000 maraka, to je kap u moru koja nije uticala na poboljšanje finansijskog stanja IGA. Nezavisna revizorska kuća „Dilojt“ suzdržala se od davanja bilo kakvog mišljenja na finansijske izvještaje IGA za 2017. godinu, što je daleko gore nego i negativno mišljenje.
– IGA je na kraju prošle godine priznala obaveze na osnovu protestiranih garancija od 104,54 miliona i obračunala zateznu kamatu od 5,01 milion maraka. Zatezne kamate kojima povjerioci mogu teretiti IGA pored priznatog iznosa procijenjene su na 37,05 miliona. Kao posljedica toga na kraju prošle godine rezervisanja su potcijenjena za 37,05 miliona, dok je akumulirani finansijski i neto rezultat precijenjen za 28,05 miliona, odnosno devet miliona maraka. IGA nije procijenila eventualne troškove na osnovu sudskih sporova pokrenutih protiv nje u vezi sa neplaćenim protestiranim garancijama – naveli su revizori.
IGA, koja je već godinama na ivici opstanka, i u 2017. je imala smanjen obim poslovanja zbog problema nastalih usljed povezanih garancija izdatih derventskoj Fabrici cijevi „Unis“ u 2013, a koji nisu riješeni ni do kraja prošle godine. Čelnici agencije navode da ne mogu planirati aktivnosti zbog neizvjesnosti u rješavanju navedenog problema i sudskih postupaka koji su pokrenuti protiv IGA i neizvjesnosti u „Unisu“, koji je takođe na koljenima. Priznata potraživanja IGA od „Unisa“ iznose čak 195,32 miliona maraka i odnose se na kredite i izdate garancije prema kreditorima „Unisa. Iako je još u avgustu prošle godine postalo pravosnažno rješenje o planu restrukturiranja „Unisa“, realizacija usvojenog otplatnog plana prema kreditorima još nije počela.
Direktorica IGA Lamija Kozarić-Rahman navela je da akumulirani gubitak najvećim dijelom predstavljaju obaveze na osnovu izdatih garancija za „Unis“ i obaveznog rezervisanja za odobrene kredite i rezervacije za obaveze na osnovu izdatih polisa kreditnog osiguranja.
– Prema planu restrukturiranja
„Unis“ treba da isplaćuje ino-kreditore, kojima smo izdali garancije u roku od deset godina. To su ino-kreditori prihvatili i u bilateralnim sporazumima s „Unisom“. Poslovanje IGA je otežano i zbog nemogućnosti izlaska na međunarodno finansijsko tržište. Na domaćem tržištu poslovanje otežavaju sudski procesi i tužbe koje su pokrenute protiv IGA zbog izdatih garancija za „Unis“. Tužbe su pokrenuli Bobar banka, Banka Srpske i „Prvi faktor“, koji su u procesu stečaja ili likvidacije i Nova banka – navela je Kozarić-Rahman.
Prema njenim riječima, u rješavanje problema u IGA potrebno je uključiti BiH i entitete.
– Treba definisati dalje aktivnosti agencije, a potreban je i kapital za pokrivanje gubitaka. To nije uređeno Zakonom o IGA, a potrebno je za nesmetano funkcionisanje – ističe Kozarić-Rahman.
Stanjem u IGA bavila se i istražna komisija, koju je formirao Predstavnički dom Parlamenta BiH. Komisija je završila svoj dio posla i izvještaj proslijedila Savjetu ministara i Tužilaštvu BiH.
– Način na koji je poslovala gurnuo je IGA duboko u probleme. Glavni krivac za propast IGA je Savjet ministara jer nije radio po zakonu i nije formirao međuministarsko vijeće kao ključno tijelo IGA čiji je zadatak trebalo da bude razmatranje izvještaja i izdavanje smjernica. Krivi su i oni koji su bili zaposleni u IGA. Niko nije shvatio težinu problema – kazala je članica istražne komisije Dušanka Majkić.
Ona je dodala da je nekoliko članova istražne komisije bilo u Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i dalo izjave u vezi sa izvještajem koji je komisija sačinila.
– Nadam se da će to biti sve dobro izanalizirano, jer nisam sigurna da smo mi dobili sve podatke u vezi sa radom IGA – kazala je Majkićeva i dodala da je jedna od opcija Svjetske banke, koju RS podržava, da IGA bude ukinuta i da bude utvrđeno ko je odgovoran za posljedice.
Nerješivi problemi sa kojima se suočava nisu spriječili IGA da poveća troškove za plate i ostala primanja zaposlenih koji su u 2017. godini iznosili 892.154 KM, što je za 52.329 maraka ili 6,2 odsto više u odnosu na godinu ranije.
Šest opcija
Svjetska banka je 2015. godine analizirala stanje u IGA i njenim vlasnicima predložila šest mogućih rješenja, koja su se kretala od dokapitalizacije do gašenja agencije.
– Do sada se nijedan nivo vlasti nije izjasnio o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti bilo kojeg od tih rješenja – navela je Lidija Kozarić-Rahman.
Izvor: glassrpske.com Autor: Marijana Miljić
