Uprkos podacima da je iz BiH u prvih devet mjeseci ove godine izvezena roba vrijedna oko deset milijardi KM, što je za 33,1 odsto više nego u uporednom periodu lani, a uvoz povećan za 24,2 odsto, te je dosegao cifru od 15,3 milijarde KM, upućeni smatraju da je ova godina samo nominalno bolja od prethodna, ali ne i finansijski.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,9 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit bio 5,2 milijarde KM.
– Spoljno trgovinski robni deficit je od januara do oktobra ove godine bio oko 500 miliona maraka veći nego lani u istom periodu, kada je ta cifra bila 4,7 milijardi KM – pokazali su podaci Agencije.
Statističari su izračunali da je izvoz iz BiH u zemlje EU od januara do oktobra iznosio 7,4 milijarde KM, što je za 35 odsto više nego u istom periodu lani, a uvoz je bio za 22,2 odsto veći nego 2020. godine i dostigao je cifru od 9,1 milijardu maraka.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić kazao je za “Glas Srpske” da je glavni razlog za povećanje i uvoza i izvoza otvaranje granica nakon zaključavanja zbog pandemije virusa korona.
– Procenti često zavaravaju, a pravi pokazatelj pozitivnih ili negativnih kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni je spoljnotrgovinski deficit – rekao je Vasić, dodajući da je ova godina samo nominalno bolja od prethodne. Kako je kazao, ako se posmatra finansijska strana, na nerealnu sliku ove razmjene utiče i povećanje cijena, što je dovelo do toga da manja količina robe košta više.
– To će se tek primijetiti kasnije, jer se drastično povećanje cijena robe dogodilo u drugoj polovini ove godine – pojasnio Vasić.
Dodaje da su proizvođači iz zapadnih zemalja konkurentniji od naših jer imaju bolju tehnologiju i veće podsticaje, ali da treba obratiti pažnju koja se roba uvozi iz inostranstva.
– Neku robu, kao što su voda, voće, povrće i pivo, ne bi ni trebalo toliko da uvozimo, jer je možemo namiriti iz domaće proizvodnje. Izvozimo jabuke, a iz Poljske uvezemo mnogo više – rekao je Vasić, dodajući da veću količinu ovog voća možemo plasirati na strano tržište jer dobar dio propada u voćnjacima.
Rješenje za ovaj problem Vasić vidi u stimulaciji domaće proizvodnje.
– Bolje cijene domaćih proizvoda mogu se postići ili većom prodajom ili dodatnim podsticajima. Naši ljudi još nisu razvili svijest o kupovini domaćih proizvoda, te je izvjesno da je to proces koji će duže trajati – istakao je Vasić.
Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić smatra da građani zaboravljaju da su domaći proizvodi i te kako kvalitetni, te da najčešće posežu za stranim.
– Zapadne zemlje ulažu mnogo novca u reklame, odnosno promociju svojih proizvoda. Nažalost, naši proizvođači nemaju iste uslove kao oni – rekla je Marićeva, dodajući da je rješenje kontinuirana promocija domaće robe.
Izvor: glassrpske.com
