Protekla godina je sa sobom nosila brojne izazove i za tešanjske privrednike. Direktor TRA Tešanj d.o.o., Ismar Alagić za poslovni portal Akta.ba je kazao kako je uočeno smanjenje izvoza određenih vrsta roba na određena tržišta.
EKOSISTEM
„Ovdje se prvenstveno misli na automobilske dijelove i proizvode metaloprerade na tržište prvenstveno Njemačke. Istvovremeno, značajni porast izvoza iz Tešnja su bilježili sektori prerade plastike, tekstila i kože, kao i prerada mesa i prehrambeni proizvodi“, kazao je Alagić, naglašavajući kako se tešanjska privreda poput „feniksa“ stalno podiže i eventualno smanjenje poslovnih aktivnosti u jednom sektoru se kontinuirano supstituira rastom u drugim sektorima, što ovu lokalnu ekonomiju čini vitalnom i stabilnom na brojne udare koji dolaze iz prvenstveno iz vanjskog ekonomskog okruženja.
Navodi kako još čekaju publikovanje završnih računa o poslovanju za 2019. godinu, ali opći zaključak je da tešanjska privreda predstavlja vitalan organizam sa ekosistemom koji ima metabolizam koji potiče investije, izvoz i potrošnju.
„Kroz takve procese, potrebno je nastaviti raditi na poticanju djelatnosti sa dodanom vrijednošću, uz značajniju zastupljenost korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija i razvijanje kooperacije sa drugim firmama sa ciljem povećanja međunaodne konkurentnosti, uvođenja inovacija i povećanja udjela digitalizacije u poslovnim procesima na putu ka dekarbonizacciji i 3R (smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati) pristupu okolinsko prihvatljivih tehnologija“, rekao je Alagić.
Prema raspoloživim posljednjim podacima izvoz tešanjske privrede tokom 2019. godine je iznosio 385.581.468,00 BAM na tržište više od 70 država širom svijeta. Izvoz iz Tešnja čini 21,47 posto izvoza iz Zeničko-dobojskog kantona. Kada je riječ o izvozu po stanovniku, općina Tešanj se nalazi među 10 općina u FBiH koje imaju veći izvoz od 8.000 BAM po stanovniku, gdje se osim Tešnja nalaze još: Lukavac, Visoko, Usora, Gradačac, Široki Brijeg, Ilijaš, Goražde, Posušje i Konjic. Uvoz je značajan segment poslovanja na području općine Tešanj, što doprinosi da se općina Tešanj nalazi među osam lokalnih zajednica u FBiH koje imaju vrijednost „uvoz+izvoz“ po stanovniku u iznosu iznad 17.500 BAM. To društvo u FBiH osim Tešnja sačinjavaju: Široki Brijeg, Doboj-jug, Posušje, Lukavac, Grude, Visoko i Kreševo.
„Iz prezentovanih podataka možemo zaključiti da po oba gore navedena kriterija vanjskotrgovačkog poslovanja u samom vrhu FBiH se nalaze sljedeće lokalne zajednice: Tešanj, Lukavac, Široki Brijeg, Visoko, a ovom društvu se može pridodati i Gradačac. Ako posmatranje usmjerimo i na drugi entitet u BiH, onda se gore navedenim lokalnim zajednicama po ostvarenim rezultatima u obje kategorije mogu pridodati samo još Derventa i Kotor Varoš“, pojasnio je Alagić.
IZVOZ
Četiri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera u segmentu izvoza tešanjske privrede su: Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija koji čine 74 posto cjelokupnog izvoza iz Tešnja. Već od ranije su poznate kategorije proizvoda koje se izvoze iz Tešnja gdje prepoznajemo proizvode iz oblasti metaloprerade i proizvodnje autodijelova, industriijske keramike, prerade tekstila i kože, drvoprerade i namještaja, ali u posljednje vrijeme značajn udio zauzimaju dijelovi od polimernih materijala i proizvodi od mesa i drugi prehrambeni proizvodi.
„Uz već nabrojana četiri ključna tržišta (Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija) za robe i usluge iz Tešnja, želimo istaknuti i uznačajan izvoz koji je realizovan na tržišta: Hrvatske, Ujedninjenih Arapskih Emirata, Srbije, Crne Gore, Velike Britanije, Švicarske i dr. Nikako ne smiju se zaboraviti ‘lokomotive’ ekonomskog razvoja u Tešnju koje su oličene u firmama: HIFA grupacija, AS group, MADI, Mann Hummel BA, Alpina Bromy, ali i brojne druge firme sa manjim brojem zaposlenih ali značajnim poslovnim rezultatima“, kaže Alagić
Ono što ovu poslovnu sredinu čini posebnom je i to da se nove kompanije javljaju svakim danom, ali osnovnu snagu lokalne privrede čine već afirmisane firme koje su stabilni nosioci lokalnog ekonomskog razvoja. Prema različitim oblicima registracije broj poslovnih subjekata u Tešnju je odavno prevazišao 2.500 subjekata, sa jasnom tendencijom da taj broj uvećava u narednom periodu.
Migracije koje se dešavaju, zadesile su i Tešanj, međutim kako kaže Alagić vrijedno pomena je činjenica da u Tešanj dolaze ljudi iz drugih dijelova naše države koji pronalaze zaposlenje u lokalnim firmama.
„Nedostatak kvalifikovane radne snage je sada izražen, a još više će biti u vremenima koja su pred nama. U određenoj mjeri tešanjske firme to rješavaju na način da radna snaga dolazi sa teritorije susjednih općina i gradova, gdje u određenim firmama već sada imamo značajno izražen broj uposlenika sa teritorije drugih lokalnih zajednica“, zaključuje Alagić.
E. Kokor
Izvor: akta.ba
