Sistematski pregledi budućih prvačića privode se kraju širom Srpske, a ljekari kao najčešće probleme koji muče mališane navode gojaznost, oslabljen vid i nedovoljno razvijen govor, što je, kažu, posljedica pretjerane upotrebe telefona i druge moderne tehnologije.
Ljekari koji su protekla dva i po mjeseca pregledali stotine mališana ističu da su posljedice odvojenosti od drugara tokom pandemije virusa korona i te kako primjetne. Prvenstveno ističu da je računarska tehnologija ušla u svijet dječijih igara, a igrice su uglavnom zamijenile igrališta te da su mališani za vrijeme pandemije više vremena provodili u zatvorenom prostoru i orijentisani ka tehnologiji, imali manju potrebu za komunikacijom i igrom, koje su neophodne za uspješan rast i razvoj djeteta.
Pedijatar i direktorica ambulante “Dr Keleman” u Banjaluci Slavojka Keleman istakla je da su gojaznost i karijes na zubima među najčešćim problemima djece ovog uzrasta.
– Mališani više vremena treba da provode vani, a što manje pred ekranom telefona i ispred televizora. Imajući u vidu koliko djece ima problema sa kilažom, roditeljima savjetujemo da više pažnje posvete ishrani – kazala je Keleman.
Načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina Bojana Paleksić-Dokić istakla je da mališani sa ovog područja godinama najveći problem imaju sa poremećajima u govoru, zbog čega dosta djece bude upućeno logopedu i defektologu.
– Primijetili smo da su ove godine roditelji samoinicijativno djecu više vodili logopedu, prije upisa u školu nego što je to bio slučaj ranijih godina – kazala je Paleksić-Dokić.
Dodala je da su kod nešto manjeg broja mališana uočeni problemi sa vidom i motornim sistemom, zbog čega su upućeni fizijatru.
Logoped u banjalučkoj Osnovnoj školi “Aleksa Šantić” Jelena Ljubomirac kazala je za “Glas” da mališani zbog pretjerane upotrebe telefona sve češće imaju problema sa govorom.
– Sve se više susrećemo sa artikulacionim poteškoćama kod djece, odnosno zaostaju u govoru i jeziku te imaju oskudan rječnik, što je uglavnom posljedica kasnog progovaranja, na koje velikim dijelom ima uticaj upotreba mobilnih telefona, ali i genetska predispozicija – istakla je ona.
Dodala je da su sigmatizam i rotacizam najčešći problemi kada je u pitanju artikulacija kod mališana.
– Sigmatizam je nepravilan izgovor glasova: s, z, c, š, ž, č, dž i đ, dok je rotacizam nepravilan izgovor glasa r. Uglavnom to su najčešći problemi kod prvačića – kazala je Ljubomirčeva ističući da se rotacizam toleriše do pete godine.
Prema njenim riječima, u posljednje vrijeme se javlja i razvojna disfazija, čega do prije nekoliko godina uopšte nije bilo.
– Imamo situacija da dijete koje dođe na upis ima razvijen govor, ali nije u potpunosti funkcionalan. Na primjer ne izražava se ispravno tako što ne koristi rod, broj i padež. Zbog toga sa djecom treba raditi od rođenja. Živa komunikacija i živa riječ su važni, a telefone i televizore treba ograničiti – rekla je ona i dodala da nikad nije rano dijete odvesti na konsultacije kod logopeda.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, uz podršku UNICEF-a u BiH, izradilo je drugi program za rani rast i razvoj djece u Srpskoj za period 2022-2028. godina. U tom programu je, između ostalog, naglašeno da su epidemiološke mjere zbog pandemije virusa korona kod mnogih, a naročito kod djece, dovele do produbljenog stresa.
– Nedostatak druženja sa vršnjacima, nedostatak igre, slobodnog kretanja, pojačano konzumiranje društvenih mreža te onlajn nastava faktori su koji mogu da ostave posljedice. U tom periodu primijećen je i porast govorno-jezičkih odstupanja kod djece u odnosu na standardne norme – istakli su u ministarstvu.
Razvojni poremećaji
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da se redovnim i sistematskim pregledima djece detektuju određeni razvojni poremećaji, kao što su u ishrani, neuhranjenost, anemija, lokomotorni aparat, problemi sa vidom, sluhom, govorom i slično. Dodaju da je potrebno kontinuirano pratiti djecu te što ranije započeti otklanjanje razvonih poremećaja.
Izvor: glassrpske.com
