U godini koja se bliži kraju najveći broj ljekara u posljednjih deset godina napustio je zemlju. U prosjeku imaju 36 godina, najčešće odlaze u Njemačku i to, uglavnom, zbog uslova rada.
U bolničkom mantilu britanske bolnice Fran Stjepan Naranđa radi tačno godinu dana. „Stvarno sam i više nego zadovoljan. Kontinuirano štrajkujemo, borimo se za bolje uslove“, rekao je za Dnevnik „Nove TV“.
Na pitanje poboljšavaju li štrajkovi uslove rada u Britaniji rekao je kako još uvijek čeka zemlju gdje će zdravstvo biti savršeno organizovano, „ali bolje mi je tu nego što je bilo u Hrvatskoj“. Fran Stjepan jedan je od 1188 ljekara koji su otišli iz Hrvatske u posljednjih deset godina. Prema Atlasu ljekarstva, najviše – njih 141 – otišlo ih je upravo 2023. godine.
„Kada ih pitamo za razloge, rangiraju ih ovako: uslovi rada, uređenost sistema, a na trećem mjestu je plata“, kaže Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske ljekarske komore. Zbog tih razloga odlaze u prosjeku 36-godišnjaci, u 57 odsto slučajeva je riječ o ljekarima s osam godina iskustva.
Najčešće odlaze u Njemačku. Manjak ljekara osjete i hrvatski pacijenti, a pogotovo je devastirana porodična medicina. „Samim time što nam nedostaje 400 ljekara na primarnom nivou, a bolnički ljekari odrade preko tri miliona prekovremenih sati godišnje, dovoljno govori imamo li ili nemamo dovoljno doktora. Dakle, nemamo ih dovoljno“, upozorio je Luetić.
Porodični ljekari ministru zamjeraju jer se, kažu, više bavi administracijom nego zdravstvom, kritike mu stižu i zbog ugovora za specijalizacije koje nazivaju robovlasničkim. I zbog toga, kažu krovna ljekarska udruženja – lljekari odlaze.
Ministar zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak je izjavio: „Djelimično se osjećam krivim, kao i za svako drugo zbivanje u hrvatskome zdravstvenom sistemu, ali niz je faktora koji utiču na taj odlazak. Treba istaći da se dio naših ljekara vratio. Po prosječnom broju doktora na 100.000 stanovnika ne stojimo uopšte loše u Evropi“.
U posljednjih deset godina najviše je otišlo anesteziologa, psihijatara, radiologa, ginekologa, pedijatara. Ali struka upozorava da je stanje još ozbiljnije kada su u pitanju medicinske sestre. Procjena je da ih nedostaje oko 4000.
Tanja Lupieri, predsjednica Udruženja medicinskih sestara, objasnila je za Dnevnik „Nove TV“ da „medicinske sestre čine 50 odsto svih zdravstvenih radnika u sistemu i bitno nam je da ih imamo dovoljan broj jer to je velika opasnost za cijeli zdravstveni sistem i za funkcionisanje ako se ne počne proaktivno raditi na tome da se medicinske sestre što više zapošljavaju“. Iako je Hrvata sve manje, potrebe za medicinarima nikad nisu bile veće, prenosi „Tportal“.
Izvor: nezavisne.com
