Institut za energiju jugoistočne Evrope upozorio da tokom povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja.
Institut za energiju jugoistočne Evrope (IENE) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.
„Jugoistočna Evropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čišću i sigurniju energetsku budućnost“, ocijenio je IENE u analizi „Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugalu.
Ranjivost sistema u ovom dijelu Evrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.
Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za „Avaz“ da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.
Visoka potrošnja
„Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature zraka, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do ‘ispadanja’ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, ‘ispadne’ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i ‘ispadanje’ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja“, pojašnjava Suljić.
Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prijenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.
Godinama se ništa ne ulaže
„U našoj zemlji se godinama gotovo ništa ne ulaže u energetski sektor, a politika se u sve miješa. Visok stepen korupcije u BiH odražava se na cijelu ekonomiju, pa i na elektroenergetski sektor. Blokiraju se ulaganja u elektroenergetsku prijenosnu mrežu zbog političkih nesuglasica na nivou države i svojeglavog rada pojedinih političara na državnom nivou, koji rade za svoje stranke, a ne za dobrobit svih građana„, ističe Suljić za “Avaz”.
Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja EU, što je jedan od zahtjeva i Energetske zajednice.
