Da bi stala u kraj prevarama sa vraćanjem kilometraže na vozilima, BiH bi trebalo da slijedi primjer EU, gdje su, pored kazne u vidu krivičnog djela, zatražili rigoroznije mjere kako bi se trajno ili što efikasnije stalo u kraj manipulacijama.
Na taj način bi i šteta koja se konstantno prouzrokuje bila značajno manja. Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH i brend menadžer “Das WeltAuto” u Sarajevu, kaže da su parlamentarci EU predložili stvaranje evropske baze podataka u kojoj bi se pohranjivale informacije o broju pređenih kilometara vozila.
– Taj dio obaveza na sebe bi morale preuzeti stanice za tehnički pregled vozila ili čak servisne mreže proizvođača koje bi, uslovno rečeno, morale stvoriti jedinstven registar evidencije pređenih kilometara svih automobila. Mi u BiH takođe bi trebalo da budemo dio rješenja, počev od ovlaštenih servisa, tehničkih pregleda, MUP-a, te da slijedimo primjer EU – rekao je Muratović.
Oduzeta oprema za vraćanje kilometraže
Pronađena i oduzeta oprema za vraćanje kilometraže u Tuzli prije nekoliko dana, prema mišljenju Harisa Muratovića samo je kap u moru, gdje kriminal ne poznaje granice i gdje zasigurno predstoji veliki zadatak pred domaćim organima da se taj vid kriminala suzbije.
– Inspekcijski organi policije moraju kontinuirano biti na terenu i posebno se pozabaviti ovom problematikom, sigurni smo da se može dosta toga uraditi i napraviti pozitivan iskorak. Prošle godine su se mogle u oglasima naći usluge za vraćanje kilometraže, dok sada to više nije slučaj – kaže Muratović.
Kako pišu mediji, efikasan sistem je uveden u Belgiji još 2006. godine, a radi se o centralnoj bazi podataka u koju se upisuje kilometraža vozila prilikom svakog odlaska u servis, makar to bila i zamjena guma.
Muratović pretpostavlja da se kilometraža na automobilima vraća prije nego što oni dospiju u BiH.
– Kilometraža se nekada čak uvećava prije dolaska na našu carinu, kako bi se time umanjila vrijednost automobila i postigla niža carinska i PDV osnovica. Nakon toga se na automobilima ponovo mijenja kilometraža i štima kako bi bila primamljiva potencijalnim kupcima – rekao je Muratović za “Nezavisne” i dodao da postoje i servisne knjižice sa lažnim pečatima.
On ističe da je prosječna godišnja kilometraža vozila u EU oko 35 000 kilometara, te ako uzmemo da je u posljednjih pet godina prosječna starost uvezenih automobila u BiH 7,1 godina, dolazi se do zaključka da je prosječna kilometraža uvezenih vozila oko 250 000 kilometra.
– Treba posebno naglasiti da se veliki broj vozila koja se uvoze u BiH obično nabavlja od rentakara, lizing kuća, koja prelaze godišnje čak i do 80 000 kilometara, te građani samo mogu procijeniti da li su i koliko vraćeni kilometri na određenim vozilima – ističe Muratović.
Dodaje da je procijenjena šteta od vraćanja kilometraže u Evropi na godišnjem nivou oko 9,6 milijardi evra. Proizvođač je propisao kada pojedine dijelove treba mijenjati na vozilu, objašnjava Muratović, a zbog lažnih kilometara vlasnici vozila to ne urade pravovremeno i time je njihova glava u torbi, čime je ugrožena bezbjednost.
On preporučuje da se pri kupovini vozila, pored provjere evidencije servisa i vizuelnog stanja automobila, ono odveze na pregled.
– Ne bih pretjerao ako kažem da u više od 90 odsto slučajeva kod detaljnog pregleda vozila u ovlaštenom servisu budu otkrivene nepravilnosti – kaže Muratović.
Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja u RS, kaže da je takva pojava raširena i u EU, te se zbog toga vodi kao krivično djelo.
– Kod nas je to još češća pojava. Vozila koja su prešla više kilometara su sigurno tehnički neispravnija. Godine starosti vozila jesu bitne, ali je najvažniji broj pređenih kilometara za opšte stanje vozila – rekao je Radović.
On ističe da se vraćanjem kilometraže radi o prevari kupca.
– Kupovinom polovnog vozila kupujete mačka u vreći. Pri kupovini se traži vozilo koje je prešlo manje kilometara, a u suštini se dobije ono koje će imati kvarove, jer se pojedini kvarovi pojavljuju pri određenom broju pređenih kilometara. Pored većeg troška, ono je i manje bezbjedno na putu – rekao je Radović.
On kaže da je pitanje da li kod nas ima pouzdanih servisa da bismo sa sigurnošću znali stanje željenog vozila.
– Nikad ne možemo zaboraviti vezu između trgovaca i auto-servisa, oni su u mnogo bližoj vezi i saradnji nego građanin – kaže Radović, koji pretpostavlja da se kilometraže ne vraćaju za 50 000, nego i za 100 000 kilometara, pa čak i više.
Jedan Banjalučanin nam je rekao da je pri kupovini njegovog vozila na kilometar-satu pisalo da je vozilo prešlo oko 160 000 kilometra, ali da su ga ubrzo dočekali mnogobrojni kvarovi koji se dešavaju na mnogo većoj kilometraži.
Izvor: srpskacafe.com / nezavisne.com
