Direkcija za ekonomsko planiranje BiH dala je predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini do 2023. godine.
Vijeće ministara usvojilo je informaciju o perspektivama za BiH 2021-2023, prema kojoj se u BiH očekuje postepeni oporavak ekonomskog rasta sa prosječnom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko tri posto na godišnjem nivou.
Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebalo da predstavlja domaća tražnja, odnosno povećanje privatne potrošnje i investicija uz stabilno eksterno okruženje i podizanje konkurentnosti u zemlji, što bi pozitivno uticalo na vanjskotrgovinsku razmjenu sa svijetom.
U informaciji Direkcije navedeno je da će ključno uporište za ekonomska kretanja u BiH zavisiti od eksternog okruženja i razvoja situacije u vezi sa pandemijom virusa korona.
Informacija daje preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja, na osnovu analize trendova u BiH i uzimajući u obzir međunarodne faktore koji utiču na razvoj zemlje.
Kada je u pitanju tržište rada, navodi se kako se, uz bolju poslovnu klimu, očekuje povećanje broja zaposlenih od 1,7 do 2,5 posto, kao i nominalni rast neto plaća od tri do 3,2 posto, uz sporiji realni rast zbog inflacije.
„Međutim, ekstenzija (produžavanje) trenutnih događaja povodom COVID-19, kao i vrijeme početka vakcinacije,mogli bi se loše odraziti na ekonomiju Bosne i Hercegovine, a potom i tržište rada. Uz niži ekonomski rast od pretpostavljenog, broj zaposlenih bi mogao biti niži od očekivanog. Osim toga, smanjenje radne snage (migracije) i stupanj implementacije planiranih strukturnih reformi mogao bi utjecati na događaje na tržištu rada“, istaknuto je u informaciji.
Što se tiče cijena, nazačeno je da Evropska komisija u ovoj godini očekuje rast inflacije u Evropskoj uniji od 1,3 posto, dok bi i cijena sirove nafte mogla biti veća za 3,1 posto i iznositi 43,1 dolara po barelu.
Tek uz pretpostavku o stabilnim cijenama komunalija i hrane, u Bosni i Hercegovini se može očekivati inflacija do 1,2 posto 2021. godini, a u razdoblju od 2022. do 2023. godine oko 1,3 do 1,4 posto.
“ Ukoliko bi cijene sirove nafte i hrane bile drugačije od pretpostavljenih u osnovnom scenariju, to bi se odrazilo na ukupnu razinu cijena u Bosni i Hercegovini. Osim toga, promjena cijena domaćih faktora koji određuju inflaciju (trošarine na pojedine proizvode, cijene komunlija i sl.) determinirat će razinu cijena u Bosni i Hercegovini„, stoji u informaciji.
Direkcija za ekonomsko planiranje napomenula je kako se globalna ekonomska kriza, prouzročena pandemijom, u 2020. godini odrazila i na vrijednost direktnih stranih ulaganja koja su u prvom polugodištu zabilježila pad od 49 posto.
„Očekivati je da će se negativan utjecaj pandemije nastaviti i u narednom razdoblju i da će dovesti do mogućeg povlačenja u ulaganjima ili odlaganja realizacije od strane kompanija (posebno iz Kine kao jednog od glavnih ulagača u energetske projekte i infrastruktume objekte. Tako bi se prolongirala realizacija, za naredno razdoblje najavljenih projekata TE Gacko, autoputa Doboj – Vukosavlje – Brčko i autoputa Banja Luka – Prijedo„, ukazali su iz Direkcije za ekonomsko planiranje.
Izvor: akta.ba
