Neoporeziva dividenda u Republici Srpskoj brojne privrednike je stimulisala da je podižu, a zatim na ruke kao dio plate isplaćuju svojim radnicima.
Oni koji primjenjuju ovaj model kradući od svojih radnika i države mogu da se opuste najmanje još godinu dana jer Vlada oporezivanje dividende planira tek 2025. godine.
Iako je ovo jedan od najvećih problema u privredi, u Programu ekonomskih reformi za period od 2024. do 2026. godine on se spominje samo u nekoliko rečenica.
Tako se navodi da će se dividenda oporezovati izmjenom Zakona o porezu na dohodak što će biti jedna od glavnih aktivnosti u 2025. godini.
„Sa ciljem smanjenja sive zone u oblasti rada, a uvažavajući inicijative Saveza sindikata Republike Srpske, planira se i oporezivanje dividende. Na ovaj način došlo bi do smanjenja sive zone i bio bi olakšan inspekcijski nadzor, a vezano za kontrolu pojave isplata dijela plata u gotovini koje nisu prikazane“, zaključuju autori dokumenta.
U kojem procentu bi se taj porez obračunavao u Vladi ne otkrivaju.
Ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da to neće dati velikog efekta, naprotiv.
„To bi bilo ubijanje privrede i poslovne aktivnosti. Poslovni ljudi će pobjeći u susjednu Federaciju BiH koja neće po tom pitanju ništa mijenjati, a što se već jednom ranije i desilo“, kaže on.
Po njemu, rješenje je u rasterećenju privrede kroz smanjenje poreskih nameta, a kao primjer navodi Crnu Goru koja troškove zdravstvenog osiguranja finansira iz budžeta.
Podsjećamo, kako smo nedavno pisali, Republika Srpska nije uspostavila mehanizam koji bi bio uspješan u borbi protiv onih poslodavaca u realnom sektoru koji dio plata svojim radnicima isplaćuju u gotovini, na ruke ili u koverti.
Nedavno se navršilo dvije godine kako je Poreska uprava pokrenula kampanju „Deblja koverta, tanja penzija“, sa ciljem da se poveća svijest radnika o značaju plaćanja doprinosa na cjelokupnu mjesečnu platu, međutim rezultata nije bilo.
Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2024. godinu planirano je da će prihodi od poreza na dobit biti veći od 400 miliona maraka, što je za 34 miliona KM ili 9,3 odsto više u odnosu na 2023. godinu.
Izvor: CAPITAL / D. Tovilović
