Ukoliko dnevno ispuši jednu kutiju cigareta prosječne cijene od 5KM, standardni pušač u BiH, godišnje potroši skoro dvije hiljade KM.
Pušenje predstavlja drugi najveći pojedinačni faktor rizika za obolijevanje bolesti srca i krvnih sudova, jer samo duhanski dim sadrži više od sedam hiljada hemijskih materija, od kojih je 70 posto njih kancerogeno. U povodu Svjetskog dana bez duhanskog dima, čija je tema posvećena bolestima srca, uposlenici kantonalnog Zavoda za javno zdravstvo, organizovali su druženje sa Tuzlacima, te im ukazali na ovaj, sve veći problem u BiH.
„Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, epidemija pušenja se ne smiruje, naprotiv, svake godine se sve više povećava. Bitno je naglasiti da je to jedan veliki javno-zdravstveni, a tako i socijalni problem i da je potrebno da se uključe sve relevantne službe kako bi se pronašlo neko rješenje.“ – istakla je Amela Karavdić, doktorica medicine.
Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih, koje je Federalni zavod za javno zdravstvo provodio 2013. godine, bilježi se čak 12,7 posto pušača među školskom djecom, od čega 15,5 posto dječaka i 9,7 posto djevojčica.
„Njima je „kul“ početi pušiti u adolescenciji i pubertetu. Oni u tom periodu ne shvataju šta cigareta radi njihovom organizmu, oni počinju sa samo jednim dimom, a ne shvataju da će to poslije preći u zavisnost. Stoga je bitno da se svi uključimo, počevši od roditelja te djece, zatim profesora i pedagoga.“ – dodaje doktorica Karavdić.
Globalna epidemija duhana svake godine usmrti sedam miliona ljudi u svijetu, među kojima je 900 hiljada nepušača koji umiru zbog udisanja sekundarnog duhanskog dima. Statistike govore da će duhan do 2030. godine ubiti više ljudi nego bolesti poput side i tuberkoloze, ali i saobraćajnih nesreća, ubistava i samoubistava zajedno. Osim plućima, dim cigarete toksičan je i za gušteraču, a njegove supstance mamac su za tumore grlića materice. U Bosni i Hercegovini u toku je procedura u vezi sa donošenjem novih zakona o kontroli i o ograničenoj upotrebi duhana koje su pripremila nadležna ministarstva zdravstva Federacije BiH i Republike Srpske, a u skladu s odredbama Okvirne konvencije i legislativom EU, kojoj je naša zemlja pristupila 2009. godine.
Izvor: rtvslon.ba
