Od 21. jula do 12. septembra tlo pod našim nogama treslo se 12 puta. Najslabiji zemljotres iznosio je 2,4 stepeni, a najsnažniji 4,7 stepeni po Rihterovoj skali.
Na sreću ugroženih ljudskih života nije bilo, a Služba civilne zaštite Srebrenik zaprimila je 24 prijave o pričinjenoj materijalnoj šteti nakon najsnažnijeg zabilježenog zemljotresa koji se desio 30. augusta. Epicentri većine zemljotresa uglavnom su bili u okolini Mramora, a upravo na tom dijelu se nalaze rasjedi dubine od 10 do 12 kilometara, kroz koje se ispušta seizmička energija.
„U okolini Mramora imamo jedan rasjed na dubini od 11 do 12 km, tako da može to biti jedan od razloga. Drugi razlog jeste što imamo jedan veliki globalni rasjed koji se proteže od Himalaja, Indije, Irana; Grčke i skreće prema sjeverozapadu, to je globalni rasjed na kome se nalazi i BiH“ – kazao je prof.dr.sc. Nedim Suljić, voditelj doktorskog studija građevinarstva UNTZ.
U Bosni i Hercegovini postoji mnogo regionalnih rasjeda od kojih su najbitniji Neretvanski, Višegradski i Banjalučki gdje je za očekivati ovakve seizmičke utjecaje. Ono što se stalno dešava jeste kretanje Afričke ploče koja se podvlači pod Evropsku ploču gdje se nalazi naša država, tako da se svakodnevno registruju manji zemljotresi.
„Zbog takvog karaktera područja BiH mogu se očekivati za nekih 100 ili više godina nekog budućeg razdoblja, zemljotres koji može da bude 7 ili čak više stepeni Merkalijeve skale. To su zemljotresi koji mogu izazvati znatna oštećenja na građevinskim objektima čak i rušenje zgrada koje nisu rađene prema pravilnicima o građevinarstvu kada je riječ o sigurnosti objekata od takvih hazarda kao što su zemljotresi” – istakao je Suljić.
Kada je u pitanju Tuzla, manji zemljotresi jačine do 4,8 stepeni po Richteru pojavljivat će se i u daljem razdoblju, ali oni ne bi trebali proizvesti materijalnu štetu i oštećenja na objektima.
Za područje Tuzle maksimalno očekivani potres je osam stepeni po Mercallijevoj, odnosno šest stepeni po Richterovoj skali. Za ovo područje ne predviđaju se zemljotresi jači od 7 stepeni Merkalijeve skale. Ako se to i desi, onda se očekuje i određena znatnija oštećenja na objektima koji su prije građeni bez ukruta kao što su horizontalni i vertikalni arm betonski serklaži. Najjači zemljotres ikada zabilježen u BiH desio se u Banjoj Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog zemljotresa bila je 6,6 Richtera.
“Kažem za očekivati je prema tim određenim prognozama da se u narednih 100 godina ponovo desi jedan takav zemljotres. Najugroženije područje je oko Treskavice, Trebinja, Hercegovine. Tu je epicentralno područje gdje je za očekivati takve zemljotrese” – kazao je Suljić.
Prema Evropskoj seizmološkoj karti geoloških hazarda zemljotresa BiH spada u relativno visoku zonu ugroženosti od zemljotresa. Po procjenama struke, na čestu pojavu zemljotresa utječu i česte klimatske promjene.
“Pa po našem mišljenju, mi pozivamo nauku da se uključi aktivnije i smatramo da tektonski poremećaji u zemlji imaju veze sa klimatskim promjenama na planeti zemlji” – rekao je dr.sc. Muhamed Omerović, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu Tuzla.
Zemljotres jačine do 2,9 stepeni po Richterovoj skali spadaju u grupu manjih zemljotresa koje samo registruju seizmografi. Potresi jačine od tri do 3,9 stepeni po Richterovoj skali mogu se osjetiti, ali rijetko prouzrokuju štetu i godišnje ih se u svijetu dogodi oko 49.000.
Lagani zemljotresi su od četiri do 4,9 stepeni po Richteru i uz njih su osjetna drmanja pokućanstva, a značajnija oštećenja su rijetka.U grupi umjerenih zemljotresa su pomjeranja tla jačine od pet do 5,9 stepeni po Richterovoj skali i uzrokuju štetu na slabijim građevinama u ruralnim regijama ili manja oštećenja na novijim zgradama.
Izvor: rtvslon.ba
