Trend kasnijeg rađanja djece i pomjeranje granice za brak, prema riječima Udruženja porodica sa sterilitetom „Roda“, treba da se odrazi i na starosnu granicu žena koje ostvaruju pravo na potpuno besplatne terapije vantjelesne oplodnje, koja je u Srpskoj najniža u regionu.
U Republici Srpskoj žene do 40 godina starosti imaju pravo na potpuno finansiranje terapije vantjelesne oplodnje od Fonda za zdravstveno osiguranje, dok za one od 40 do 42 godine Fond finansira samo pola, odnosno 50 odsto.
Kazala je ovo za „Nezavisne novine“ Dajana Kuzmanović, predsjednica Udruženja porodica sa sterilitetom „Roda“.
„Svi imaju više prava od nas, a naročita Srbija, na koju se moramo posebno ugledati“, kazala je Kuzmanovićeva.
Prema njenom iskustvu, starosna granica bi trebalo da se pomjeri bar na 42 godine sa 100 odsto finansiranja kao što je primjer u Hrvatskoj, a čak i po uzoru na Srbiju na 45 godina starosti.
„Pomjera se starosna granica rađanja prvog djeteta u svijetu, a i kod nas. Ljudi se kasnije odlučuju za brak i sve su to faktori koji traže pomjeranje starosne granice na gore“, kazala je ona.
U Republici Srpskoj je u tri postupka koja su obezbijeđena pokrivena kompletna terapija za žene do 40 godina.
„Ovdje parovi ne plaćaju ništa. To je fantastično jer se radi o izuzetno skupim terapijama, a neke je jako teško nabaviti u slobodnoj prodaji“, kazala je Kuzmanovićeva.
Međutim, iako su ostvareni dobri koraci, i dalje se može raditi na poboljšanju statusa parova kojima je ovaj vid terapije potreban za začeće, a kako kaže Kuzmanovićeva, praksa je pokazala da tri pokušaja nisu uvijek dovoljna te da bi bilo dobro da imamo još jedan.
„Često je parovima potrebno više pokušaja da dođe do začeća, a oni nerijetko nakon trećeg puta odustanu jer nemaju sredstva za dalje“, ističe Kuzmanovićeva.
Prema njenim riječima, ova grana medicine se jako brzo razvija, a mi, nažalost, ne idemo u korak s njom.
Pozitivan korak u Srpskoj ostvaren je izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju, na osnovu koga parovi sa problemom steriliteta poslije dva neuspjela postupka u RS mogu zatražiti od Fonda da im odobri odlazak u drugu kliniku na treći postupak koji će im Fond potom refundirati, ali kako kaže Kuzmanovićeva, ova praksa, nažalost, još nije zaživjela.
Još jedan korak naprijed ostvaren je u Banjaluci ove godine, i to donošenjem izmijenjenog Pravnika o sufinansiranju jednog postupka VTO.
„Pozitivne promjene ovog pravilnika su s jedne strane povećan obim prava korisnika, što nam je bio i glavni cilj, ali s druge strane ovim je grad pokazao da sluša naše potrebe“, kaže Kuzmanovićeva.
U Republici Srpskoj ovo pitanje je regulisano Zakonom o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje Republike Srpske, koji je relativno novijeg datuma, a uslovi su detaljnije propisani Pravilnikom o sadržaju i obimu prava na zdravstvenu zaštitu iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i o participaciji za 2022. godinu.
Takođe, novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS predviđa, između ostalog, finansiranje neinvazivnih prenatalnih testova, što ranije nije bilo dio obaveznog zdravstvenog osiguranja.
„Prvo je potrebno da se usvoji program kojim se utvrđuju indikacije i način ostvarivanja ovog prava, te donese odluka Vlade Srpske o načinu finansiranja ovog programa. Trenutno zdravstvena struka, tačnije ljekari Univerzitetskog kliničkog centra rade na definisanju kriterijuma koji podrazumijevaju ko će imati pravo na finansiranje neinvazivnih prenatalnih testova i sl. To je odgovoran posao, jer je u cilju da doneseni kriterijumi obuhvate sve one kategorije trudnica kojima će ovaj test u budućnosti biti neophodan“, navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS za „Nezavisne“, dodajući da je, pored kriterijuma, cilj da se utvrdi i procedura odobravanja prenatalnih testova gdje će veliku ulogu imati UKC RS i javne bolnice, jer je planirano da se ova usluga radi u javnim zdravstvenim ustanovama.
„Dakle, trenutno se čeka da zdravstvena struka završi svoj dio posla, odnosno to znači da će se ovo pravo u praksi početi primjenjivati onog momenta kada se usvoji program, što zavisi i od drugih okolnosti, ne samo od fonda“, navode iz ove ustanove dodajući da će FZO RS finansirati ovo pravo kada se usvoji program, tako da nije predviđena refundacija urađenih testova.
Kada je riječ o biranju klinike za treću vantjelesnu oplodnju, navode da je to poseban i odvojen program na kojem se trenutno radi, kako je Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS definisao.
Izvor: novosti.com
