Pojedine zemlje već su ukinule praksu sezonske promjene računanja vremena. Takav prijedlog postoji i i u EU, ali još nije postignuta saglasnost.
Prelazak na ljetnje računanje vremena biće u noći između subote, 30. marta, na nedelju, 31. marta, kada će se kazaljka pomjeriti sa dva sata ujutro na tri sata ujutro.
Na zimsko računanje vremena ponovo se vraćamo 27. oktobra.
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru u noći između subote i nedjelje – kada se kazaljka sa tri sata pomjeri na dva.
Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet – to se često završava automatski.
Pojedine države u svetu su ukinule praksu menjanja računanja vremena, a i dalje postoje sporenja da li treba pomjerati sat dvaput godišnje ili uvesti samo zimsko računanje.
Jedan od razloga koji se najčešće navodi kao motiv za napuštanje ljetnjeg računanja jesu naučna istraživanja o uticaju pomjeranja sata na zdravlje ljudi, koja se sve češće sprovode u svijetu, a uglavnom pokazuju negativne posljedice te prakse.
Istraživanje iz 2016. godine u kojem je ispitana povezanost između pomjeranja na ljetnje računanje vremena i saobraćajnih nezgoda pokazuje da je od 2002. do 2011. godine prelazak na ljetnje računanje vremena izazvao preko 30 smrtnih slučajeva, uz materijalnu štetu od 275 miliona dolara godišnje.
Evropska komisija je još prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata, ali saglasnost još nije postignuta.
Prijedlog je 2019. godine podržao Evropski parlament, a države članice dobile su rok do aprila 2020. godine da se izjasne da li će koristiti ljetnje ili zimsko računanje vremena.
Konačna odluka nema, jer je u martu 2020. godine proglašena pandemija korona virusa, u većini država Evrope uvedene su stroge epidemiloške mjere, pa je izjašnjavanje o ovom pitanju odloženo.
Zašto je uvedeno ljetnje vrijeme?
Osnovna ideja je da se bolje iskoristi dnevna svjetlost.
Ljeti kada su duži dani, pomjera se sat tako da se jedan jutarnji sat „ukrade“ i doda večeri -kako bi mrak pao kasnije.
To je, najprije, smislio američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin, davne 1784. godine.
Objavio je esej u kome je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama.
Novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson zaključio je da čovjeku više odgovara život danju nego noću i zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomjere dva sata unaprijed kako bi se tokom ljeta iskoristilo više dnevnog svjetla nego u popodnevnim satima.
Slična ideja je pala na pamet i praprapradedi pjevača grupe Koldplej Krisa Martina – Vilijemu Vilitu 1907. godine.
On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom ljetnjeg jahanja ujutro uočio koliko je zavjesa još spušteno.
Ipak, nije doživio da to vidi u Velikoj Britaniji.
Više na izvoru glassrpske.com
