Ovogodišnja sjetva je, kažu semberski ratari, nikada skuplja.
Optimalni rok za veliku sjetvu pšenice koja će ove godine biti najskuplja i najneizvjesnija zbog velikog porasta svih troškova proizvodnje. U najvećoj bh. žitnici pod hljebnim žitom ove jeseni biće zasijano oko 14.000 hektara. Ovogodišnja sjetva je, kažu semberski ratari, nikada skuplja. Cijena gnojiva je u posljednjih nekoliko mjeseci porasla za čak 400 posto, a ništa bolja situacija ni s gorivom, koji je najveća stavka u proizvodnji.
„Cijene lete u nebo“, kažu ratari.
U vrijeme velike jesenje sjetve enormna poskupljenja svih inputa proizvodnje dovela su u pitanje proizvodnju hljebnog žita. Sjetva se tek privodi kraju, ali zbog nemogućnosti primjene svih agrotehničkih sredstava, već sada je poznato, kažu ratari, da kvalitet i prinos u proljeće, kada krene vrijeme žetve, neće biti zadovoljavajući.
„Najveći izdatak po meni je vještačko đubrivo, koje je van svake pameti! Kupovao sam MAP od 220 maraka. nafta je 3,30-3,40 KM, što znači da se svako jutro u sijanju mora sipati 500 KM, ili čak 1.000. Ima taj regres od 50 feninga po litri, ali većina nas je to potrošila davnih dana“, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.
Planirano je da pod hljebnim žitom u Semberiji bude zasijano oko 14.000 hektara. Podsticaji resornog ministarstva za ovaj vid proizvodnje do sada su iznosili oko 300 KM po hekatru zasijane pšenice.
„Najave su da će za ovu jesenju sjetvu, tj. sljedeći podsticaj iznositi 500 KM po hektaru. Osim toga, registrovani poljoprivredni proizvođači dobijaju i regresirano gorivo, koje se odnosi na sve površine kojim raspolažu – ne samo za sjetvu pšenice nego i ostalih kultura“, ističe Radmila Nešković, viši stručni saradnik za ratarstvo i povrtlarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS-a.
Ratari su proteklih mjeseci tražili konkretnu pomoć Ministarstva poljoprivrede za štete koje su pretrpjeli zbog suše, ali nadležni nisu imali sluha. Očekuju podršku i za dio troškova jesenje sjetve, od koje zavisi hoćemo li u proljeće imati dovoljno domaćeg hljebnog žita za vlastite potrebe.
Proizvođačima su ranije iz Vlade RS-a obećali da će budžet za novu agrarnu godinu biti uvećan sa dosadašnjih 75 na 180 miliona KM.
„Uzdajući se u to, tražit ćemo razna povećanja, a to se prvenstveno odnosi na regres goriva, jer gorivo je 3,50 KM, a mi dobijamo 50 feninga. To su ne mala nego simbolična sredstva“, naglašava Radić.
Veliki broj farmera, kažu u semberskim udruženjima, odlučio se na gašenje proizvodnje zbog nerentabilnosti. Proizvodnja je iz godine u godinu sve skuplja, a otkupna cijena proizvoda sve niža.
„Proizvođači koji imaju velike površine i velike podsticaje će opstati, a mali proizvođači od pet do dvadeset duluma nemaju budućnost jer je sama politika takva, sistem je takav da oni ne mogu da opstanu“, ocjenjuje Rade Jovičević, predsjednik udruženja povrtlara RS-a.
„Mi proizvođači se ne možemo ni nadati većim cijenama, jer to nema ko platiti. Pritisnuti smo zemljama okruženja, stiže roba iz Španije, Turske, Albanije i ne možemo probijati neke tržišne cijene ma koliko to koštalo“, poručuje proizvođač Mladen Lazić.
Zbog nekontrolisanog uvoza, nakon ovogodišnje žetve ostao je veliki dio pšenice koju domaći ratari nisu uspjeli prodati. Po svemu sudeći, završiće kao stočna hrana s obzirom na to da u posljednje vrijeme, zbog poskupljenja energenata, ali i nedostatka stočne hrane nastalog kao posljedica suše, velikom broju farmi na području Semberije prijeti zatvaranje.
Izvor: akta.ba (federalna.ba)
