DOBOJ – Na području u nadležnosti Policijske uprave u Doboju tokom jedanaest mjeseci evidentirano je pet slučajeva vršnjačkog nasilja.
Iz Policijske uprave Doboj rečeno je Srni da je od navedenog broja jadan slučaj evidentiran u Doboju.
Direktor Ekonomske škole u Doboju Tijana Vasiljević Stokić rekla je novinarima da je vršnjačko nasilje sve manje tabu-tema, zahvaljujući brojnim edukacijama i radionicama namijenjenim učenicima u školama.
„Pokušavamo da razvijemo svijest našim učenicima da nam se otvore i da budemo partneri, a isto tako prilazimo i roditeljima za saradnju, jer škola bez roditelja ne može da funkcioniše u tom domenu“, izjavila je Vasiljević Stokić i navela da su oblici vršnjačkog nasilja sporadično evidentirani i u ovoj školi.
Prema njenim riječima, kada se desi vršnjačko nasilje stručna služba škole zajedno sa direktorom i razrednim starješinom obavještava roditelje i sve članove multisektorskog tima, nakon čega se postupa prema utvrđenom protokolu.
Psiholog u ovoj školi Luka Ristić pojasnio je da protokol o vršnjačkom nasilju predstavlja dokument koji senzibiliše sve zaposlene u školi koji se bave pravima djeteta.
„Intervenišemo na način da zbrinemo žrtvu koju zajedno sa roditeljima upoznamo sa njihovim pravima. O tome upoznajemo nadležnu službu Centra za socijalni rad, a kod težih slučajeva vršnjačkog nasilničkog ponašanja prijavljuje se i primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tužilaštvu, ukoliko je to potrebno“, izjavio je Ristić.
Ristić je naveo da se u školi dosta aktivnosti sprovodi u cilju da djeca prepoznaju vršnjačko nasilje i da znaju kako da reaguju i prijave, te da se zahvaljujući tome učenici sve više samoinicijativno obraćaju psihologu ili predmetnom profesoru.
On kao dominanantan oblik izdvaja elektronsko vršnjačko nasilje, odnosno suptilno nasilje preko društvenih mreža koje ostavljaju dugoročne posljedice, dok su fizička nasilja svedena na minimum.
Psiholog u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja dobojskog Doma zdravlja Mladenka Milanović navela je da je, na inicijativu Pegagoškog zavoda i Društva psihologa Republike Srpske, i u nastavu uvršten i program „Briga za djecu je naša zajednička odgovornost i obaveza“, koji služi za otkrivanje djece pod rizikom u školama.
Ona je pojasnila da su u okviru tog programa oformljeni multisektorski timovi, kojima je cilj da se vršnjačko nasilje smanji, odnosno prevenira njegov nastanak, a kojeg čine predstavnici škola, policije, zdravstvene ustanove i centra za socijalni rad.
Milanovićeva je za vršnjačko nasilje rekla da ima za cilj da povredi osobu i da dugo traje, te da se pojavljuje kao fizičko nasilje, verbalno nasilje, društveno isključenje, te elektronsko ili sajber nasilje.
„Nasilna djeca se brzo prepoznaju, dok, nažalost, djeca koja su izložena nasilju uglavnom duže trpe iz straha da ne kažu za nasilje jer se plaše da će biti dodatno izložena“, navela je Milanovićeva.
Ona upozorava da, ukoliko se nasilje ne prepozna na vrijeme, ostaju dugoročne posljedice po žrtvu, koja se manifestuju od izbjegavajućih ponašanja poput odbijanja odlaska u školu, samopovređivanja, depresije i anksioznosti, ili se vremenom žrtva pretvori u nasilnika.
Tehnike i terapije na podizanju samopouzdanja žrtve vršnjačkog nasilja su dug proces u kojem veliku važnost ima i socijalni milje djeteta.
„Nažalost, ima roditelja koji ne prihvataju da je njihovo dijete nasilnik nego to uporno negiraju i tako ohrabruju svoje dijete na nasilni postupak“, rekla je Milanovićeva.
Izvor: glassrpske.com
