Kao država koja je članica EU, Hrvatska ne dopušta unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na svoj teritorij
Iz BiH je u RH dopušteno unijeti: 2 kg mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, proizvoda životinjskog porijekla, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso, puževi, žablji bataci, takođe 2 kg po osobi, do 20 kg ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, a svježeg voća i povrća (osim krompira) do pet kilograma.
Mogu se unositi hljeb, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uslovom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa. Uz posjedovanje medicinske dokumentacije može se unijeti gotovih lijekova za lične potrebe putnika u količinama potrebnim za liječenje najviše do mjesec dana uz obveznu potvrdu doktora.
Iako se građani stalno upozoravaju da je strogo zabranjeno prenošenje svježeg mesa ili suhomesnatih proizvoda, kao i prenošenje mliječnih proizvoda, voća i povrća preko granica EU, dio njih se ne osvrće na ova upozorenja. No, oni koji posljednjih dana putuju ka zapadu, svjedoci su sve rigoroznijih kontrola i provjera, piše Čapljinski portal.
KAZNA ZA TRI BUNDEVE 3500 KUNA (910 KM), ZA 10 PAŠTETA 3000 KN (780 KM), ZA 11 KG MESA 22.000 KN (5.723 KM)
Oni koji nisu poštovali pravila, na teži način su se osvjedočili što se ne smije nositi preko granice. Prilikom ulaska u RH na graničnom prijelazu Izačić/Ličko Petrovo Selo vozača su carinici kaznili s 5100 kn (1.326 KM) jer je preko granice prenio dvije vreće kupusa, tačnije 15 kg.
Kako se navodi u prekršajnom nalogu koji je izdan ovom vozaču, kriv je jer “nije podnio carinsku deklaraciju za robu pod zabranama koja je pronađena u torbama u prtljažnom prostoru i to 15 kilograma svježeg kupusa”.
Osim njega, carinici su kaznili još tri osobe, jednu zbog tri bundeve i to kaznom od 3500 kn (910 KM), drugu za tri akumulatora s 4000 kn (1040 KM) i plus 400 kn (100 KM) za troškove odvoza na otpad, te jednu putnicu koja je imala 10 pašteta. Ona je, kako tvrdi vozač, dobila kaznu od 3000 kn (780 KM).
Ranije prošlog vikenda putnica na Graničnom prijelazu Maljevac kod sebe je imala 6 kg svježeg i 5 kg suhog mesa, zbog čega je kažnjena sa 22.000 kn (5723 KM).
LJUDI MORAJU PRIJAVITI SVU ROBU KOJU NOSE PREKO GRANICE, OVO SU PRAVILA
Tragom ovih informacija s Čapljinskog portala kontaktirali su Carinu i provjerili što se može prenijeti preko granice i kakve su kazne ako propise ne poštujete.
“Iako je od ulaska RH u EU prošlo već više od 8 godina, nije naodmet podsjetiti na jedinstvena carinska pravila pri nadzoru robe u putničkom prometu koje je RH dužna primjenjivati kao dio Carinske unije koju čine državna područja 27 država članica EU,piše Oslobodjenje.
Svaka osoba pri ulazu i izlazu iz carinskog područja EU dužna je nadležnom carinskom uredu, odnosno carinskoj službi prijaviti svu robu koju nosi sa sobom neovisno radi li se o ličnim stvarima ili robi koja je predmet uvoza ili izvoza, a radi provođenja carinskog nadzora”, kazali su i dodali kako im je u cilju informisati građane BiH kako bi granicu prešli bez neugodnosti.
Oslobođenje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost po putniku ne prelazi 2200 kn (572 KM), a ako je riječ o maloljetniku, 1100 kn (280 KM).
Iz BiH u RH nije dopušten unos mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda.
Proizvodi životinjskog porijekla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji bataci dopušteni su u količini do 2 kg. Uvoz bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta iz trećih zemalja podliježe zabranama i ograničenjima uvoza u skladu sa posebnim propisima EU o uvozu biljaka i biljnih proizvoda koji su doneseni kako bi zaštitili biljke u EU i održali ih zdravima, prenosi Index.hr.
Ti propisi primjenjuju se i na putnički promet, a uključuju i zabrane i ograničenja uvoza bilja i biljnih proizvoda u osobnoj prtljazi putnika. Dopušten je uvoz, uz posjedovanje fitosanitarnog certifikata, samo u količinama namijenjenima za osobnu uporabu putnika ili članova njegove porodice.
RASPONI KAZNI
“Ako ovlašteni carinski službenici pri provedbi mjera nadzora utvrde sumnju u povredu propisa iz svoje nadležnosti, dužni su i ovlašteni poduzeti potrebne mjere kako bi se utvrdilo je li počinjen prekršaj ili kazneno djelo. Carinska uprava, kao ovlašteni tužitelj, ima ovlast izdati i prekršajni nalog prije pokretanja prekršajnog postupka ako je prekršaj utvrđen neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom službenih osoba koje su o tome sastavile službenu bilješku ili zapisnik. Kazna se određuje u granicama, odnosno u rasponu određenom zakonom, na temelju nivoa krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, a uz ostale elemente procjenjuje se i količina te vrsta robe u prekršaju.
Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. tačka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.000 kn. Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, za nezakonito izuzimanje ispod carinskog nadzora robe koja nije roba EU bez dopuštenja carinskog ureda te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn”, kažu iz Carine.
Izvor: haber.ba
