Lider HDZ-a Dragan Čović iznio je zabrinjavajuće podatke o tome da u BiH trenutno živi manje od tri miliona stanovnika – što je u odnosu na popis objavljen 2013. manje za više od pola miliona.
No, ne navodi i izvore ovih podataka. Agencije za statistiku u BiH – nisu nadležne da bilježe iseljavanja. Nevladin sektor, u prvom redu Unija za održivi povratak je istraživala. O masovnim odlascima porodica iz svih područja BiH u više navrata obavještavali nadležne. No, bez ikakve reakcije.
Projekat je krenuo slučajno. Volonteri Unije za održivi povratak u potrazi za socijalno ugroženim – osim što su naišli na brojne trajno zaključane kuće, zabilježili su i sljedeće priče:
“Odlaze, a moja bi poruka bila svima – ako nema naroda onda nema ni napretka za ovaj grad”;
“Ranije je bio odliv mozgova, a sad ostaće samo oni koji nemaju mozga”;
“Švicarska, Njemačka, normalno, neće niko ostati ovdje”, poručili su.
Višegodišnji rad na terenu rezultirao je sljedećim podacima:
– U periodu od 2013. do 2017. Bosnu i Hercegovinu napustilo je više od 151 hiljadu osoba.
- Federaciju BiH – 68.000
- Republiku Srpsku – 68. 278.
- Brčko Distrikt – 14.755.
“Mi smo 10. 11. svakom članu Predsjedništva opisali šta smo vidjeli na terenu, šta se događa i kompletnu listu, tabelu priložili sa odlaskom ljudi svake godine iz svake opštine, naravno nikakav odgovor nije bio. Onda smo klubovima Parlamentarne skupštine i Hrvatima i Srbima i Bošnjacima detaljno pojasnili da je alarmantna situacija i da moraju nešto učiniti”, izjavila je Merhunisa Zukić, direktorica Unije za održivi povratak.
Rezultati Popisa 2013. – ukupan broj stanovnika tri miliona 531 hiljada. Procjene su da je demografska slika znatno lošija danas.
“Hrvata ima bar 100 tisuća manje nego što je tada (2011.) popisano, onda zamislite ako nedostaje skoro 700 tisuća kako je to i kod druga dva naroda i svi trebamo biti zabrinuti i to nije pitanje iseljavanja Hrvata nego iseljavanje uopće”, naveo je Dragan Čović, član Predsjedništva BiH.
Najteža situacija je u Posavini, kažu u Uniji za održivi povratak. U prošloj godini ovo područje, prema njihovim podacima, napustilo je čak 10.987 osoba. O tome su obavijestili nadležne. Nedavno je u Mostaru održan skup Hrvati u BiH – demografska stvarnost. Gdje je, između ostalih, uz prisustvo demografa iz Hrvatske – bilo govora o masovnom iseljavanju. Poruke sa skupa, poput onih da Zapad usisava domaću biološku masu, ili pak Čovićeva poruka da se nečija politika u BiH bazira na nestajanju ili poticanju odlaska jednog naroda – komentarisao je i monsinjor Ivo Tomašević.
“Volio bih da je ova konferencija održana u Posavini ili Banjoj Luci tamo gdje nam je posebno akutno jer čujemo puno puta biskupa Komaricu gdje govori o potpunom nestanku hrvatskoga naroda u polovici BiH i čini se da nikoga za njih zapravo nije briga. U toj brizi treba nam biti posebno stalo da oni kojima je teže, oni koji su manje brojni, oni uvijek treba da budu na prvome mjestu. I taj alarm nije trebalo sada podignnuti, nego davno”, poručio je Tomašević.
Bogatije evropske zemlje dobiju kompletne, obrazovane, osobe – kaže monsinjor Tomašević. No, problem još veći je i taj što ne odlaze samo mladi, nego cjelokupne porodice. Odlaze i oni koji imaju posao.
Prema podacima UN-a, kako kaže statističar i demograf Hasan Zolić procjene su da bi do 2100. godine broj stanovnika u BiH mogao spasti na tek milion i osam stotina hiljada.
Da li će uskoro biti novog popisa?
Hasan Zolić, statističar i demograf je kazao:
“Trebalo bi biti da vidimo gdje smo šta smo, jer pazite, jedno je znati samo broj stanovnika, nego je bitan i taj regionalni raspored stanovnika kada gledamo Popis 1991. i onaj 2013. to je drastično. BiH je htjeli ne htjeli regionalno kada gledamo to demografski podijeljena na područja gdje žive jedni, drugi, treći.”
Osim masovnih odlazaka, ni slika prirodnih kretanja nije pozitivna. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2017. godini, broj umrlih premašio je broj rođenih za 7.178. No, osim izražavanja zabrinutosti – nadležni ne nude bilo kakve strategije.
