Iako se oporavak ruske rublje pogrešno koristi kao dokaz da Rusija izlazi na kraj sa sankcijama Zapada, postoje znakovi da se finansijski sektor te zemlje oporavlja poslije početnog šoka zbog uvođenja kaznenih mjera Moskvi, piše londonski Financial Times.
Britanski list navodi da ekonomisti Instituta za međunarodne financije (IIF), Elina Ribakova i Benjamin Hilgenstock, ispravno ukazuju da skok vrijednosti rublje nikoga ne bi trebao iznenaditi.
Uvoz je znatno opao, kamatne stope su udvostručene, uvedena je oštra kontrola kapitala, a Rusija prodajom nafte i plina nastavlja akumulirati prihode iz inostranstva.
Ruski prihodi od nafte i plina su “apsolutno monstruozni”, navodi FT, pozivajući se na procjenu IIF-a da je Rusija u martu zarađivala više od milijardu dolara dnevno, što će joj, ako ne bude promjene u prodaji tih energenata, pomoći da nadoknadi dio deviznih rezervi središnje banke, zamrznutih od Zapada, prenosi N1.
Iako su operacije ruske centralne banke u vezi s deviznim rezervama ograničene zbog sankcija, Rusija bi zbog visokog suficita trebala biti u stanju povratiti “izgubljene rezerve” u relativno kratkom vremenskom periodu, prenosi list navode IIF-a.
Djeluje da se i ruski bankarski sektor stabilizirao, nakon što su građani podigli veliku količinu novca s računa u prvim danima nakon ruskog napada na Ukrajinu, navodi se.
IIF zaključuje da će Zapad, ako želi zadržati pritisak na Rusiju, a osobito ako ga želi pojačati, morati stalno proširivati sankcije, na primjer izbacivanjem više ruskih banaka iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, navodi londonski dnevnik.
Sljedeći veliki korak, međutim, bio bi embargo na izvoz nafte i plina, koji stručnjaci IIF-a procjenjuju kao moguć, dodaje list.
Analitičari Financial Timesa vjeruju da su vjerovatni sljedeći koraci daljnje pooštravanje sankcija ruskom financijskom sektoru, uz potencijalno isključenje dodatnih ruskih institucija iz sistema SWIFT.
Izvor: biznisinfo.ba
