PREDUZETNICI u Republici Srpskoj vjeruju da će od Nove godine prag za ulazak u PDV sistem biti duplo veći, što će znatno rasteretiti njihovo poslovanje.
Predstavnički dom je, naime, usvojio zakonske izmjene o povećanju ovog praga sa 50.000 na 100.000 KM, ali je ostalo još da se o ovom značajnom pitanju za male privrednike izjasni Dom naroda Parlamenta BiH.
– Ma, prihvatiće to oni sigurno. Ne postoji nijedan razlog da odbiju. Zaista je u pitanju opstanak velikog broja preduzetnika u cijeloj BiH – ocjenjuje za Srpskainfo Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.
Rok za podnošenje prijava za plaćanje PDV
Dom naroda može da prihvati, odbije ili da izmijeni predviđeni Zakon o izmjenama Zakona o PDV, po kojem se predviđa povećanje praga za ulazak u sistem PDV.
– Po mojim informacijama, ostalo je samo da li će biti pomjeren rok za podnošenje prijava za plaćanje PDV, odnosno da li će ostati do 10. u mjesecu ili će biti do kraja mjeseca za prethodni mjesec – navodi Bratić.
Ove zakonske izmjene u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Predstavničkog doma Darko Babalj i Mladen Bosić, a nakon što su preduzetnici širom Bosne i Hercegovine zahtijevali da se poveća prag za ulazak u PDV sistem.
– Po sili prilika, mnoge kolege su prošle godine ušle u ovaj sistem, odnosno zbog visoke stope inflacije. Nije suštinski bilo boljeg poslovanja, već poskupljenja, a prag za ulazak u PDV sistem je ostao isti – objašnjava Bratić.
Podsjeća da se ovaj prag nije nikako mijenjao od kada je stupio na snagu Zakon o PDV, odnosno od 2006. godine.
– Nemamo podatak koliko je preduzetnika ušlo u PDV sistem; to se stalno mijenja. Osim toga, čim se zaposli još jedna osoba odmah se ulazi u PDV sistem – dodaje Bratić.
Po njegovim riječima, u Republici Srpskoj ima oko 25.000 samostalnih preduzetnika koji zapošljavaju više od 50.000 radnika.
Tražili povećanje praga na 150.000 KM
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH za Srpskainfo ocjenjuju da se može reći da postoji trend povećanog broja zahtjeva za PDV sistem.
– Uglavnom je to zbog poskupljenja. Na kraju prošle godine imali smo povećan broj zahtjeva jer su preduzetnici prešli granicu prihoda od 50.000 KM – navode u UIO BiH.
Predlagači zakonskih izmjena su naveli da je razlog za povećanje granice za registraciju poreskih obveznika sa 50.000 na 100.000 KM očigledna potreba, imajući u vidu inflatorna kretanja i povećanja cijena roba i usluga u proteklom periodu, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za naredni period.
Preduzetnici iz regije Banjaluka tražili su povećanje praga na 150.000 KM, a dobili su i podršku kolega iz Privredne komore.
– Sadašnji sistem PDV-a je izvoz sive ekonomije, pošto dobar dio preduzetnika, koji ima namjeru da posluje ispod praga PDV, nije u situaciji da prijavi dva ili tri radnika i nabavi sve repromaterijale, sirovine i ostalo. Zato se pribjegava određenim aktivnostima koje su nekad i u suprotnosti sa zakonom – naveo je Račić.
Žana Arsić, banjalučka preduzetnica, navodi da je granica od 50.000 KM velika prepreka u poslovanju svih privrednika koji posluju u formi samostalnih preduzetnika.
– Ako se nešto ne učini, doći će do ulaska svih tih privrednika u sistem PDV, a što će dovesti do povećanja cijena za 17 odsto – tvrdi Arsićeva.
Ona podsjeća da su uz prethodnom periodu povećane plate radnicima, uz tvrdnju da je došlo do enormnog rasta troškova poslovanja.
– Promet se užurbano povećava i svi oni koji imaju dva zaposlena radnika u narednom periodu ući će u sistem PDV. Pitanje je da li će samostalni preduzetnici moći da opstanu – upozorila je Arsićeva.
REKORDNI PRIHODI, ALI I INFLACIJA
U 2022. godini prikupljeni su rekordni prihodi od indirektnih poreza od uspostavljanja Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Prihodi od indirektnih poreza u 2022. godini iznosili su 9,9 milijardi KM i veći su za milijardu i 480 miliona KM ili 17,53 odsto u odnosu na isti period 2021. kada su iznosili 8,4 milijarde KM. Privredi je vraćeno 2,09 milijardi KM, što je za 573 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.
Istovremeno, u Bosni i Hercegovini je prošle godine zabilježena i rekordna inflacija roba i usluga i iznosila je čak 14 odsto. Hrana je najviše poskupjela, i to čak 21,5 odsto, dok su troškovi stanovanja i režija veći za 14 odsto, prenose Novosti (SrpskaInfo).
