Dejan Dragić je mladi inženjer geodezije koji je među prvima počeo sa primjenom precizne poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.
U svijetu trenutno postoji preko 570 miliona farmi, pa broj ljudi koji direktno ili indirektno preživljava zahvaljujući poljoprivredi čini veliki procenat ukupnog stanovništva planete Zemlje. Uticaj kompletnog agri-sektora na okolinu je ogroman.
Znajući da je 40 odsto površine planete zauzeto poljoprivrednim usjevima kao i da samo navodnjavanje poljoprivrednih usjeva predstavlja 70 odsto globalne upotrebe voda, ne možemo zanemariti bitnost adekvatnog razvoja poljoprivrede u svijetu.
Svijetu je neophodan sistem održive proizvodnje hrane koji na efikasniji način koristi zemljište, vodu i ostale resurse i tako smanjuje upotrebu fosilnih goriva što će drastično smanjiti emisiju štetnih čestica kao i smanjiti efekat staklene bašte, sačuvati biodiverzitet kao i smanjiti količinu otpada.
U pokušaju da se pronađe rješenje za ovaj problem i da se postigne samoodrživa poljoprivreda, naučnici su razvili pojam precizne poljoprivrede koji podrazumijeva kombinaciju različitih oblasti iz različitih nauka (kombinovanje poljoprivrede, daljinske detekcije, fotogrametrije, informacionih tehnologija i mnogih drugih oblasti) u cilju optimizacije prinosa kao i smanjenja negativnih uticaja na životnu sredinu.
Precizna poljoprivreda podrazumijeva primjenu i kombinovanje više modernih tehnologija iz različitih oblasti u cilju optimizacije i povećanja prinosa, očuvanja zivotne sredine kao i smanjenja emisija negativnih hemikalija u zemljište.
„Tokom master studija u Njemačkoj imao sam priliku da se upoznam sa ovom oblasti i kao jedan od pobjednika Takmičenja za male grantove BOLD inicijativa 2020. godine odlučio sam da sredstvima dobijenim od Ambasade SAD-a kupim opremu počnem sa primjenom precizne poljoprivrede u Bosni i Hercegovini“, kaže Dejan za MONDO.
Kroz brojna predavanja, što na fakultetima gdje je cilj da se studenti geodezije i poljoprivrede upoznaju sa ovom oblasti, što direktno sa poljoprivrednicima, Dejan razvija svijest o ovoj modernoj oblasti kao i o benefitima njene primjene.
„Do sada sam kroz konsultantske usluge pokazao brojnim kompanijama širom Evrope kako primjenjujući ovu tehnologiju mogu uštedjeti mnogo novca, a ujedno i smanjiti negativne efekte koje brojne hemikalije kao i prekomjerno đubrenje imaju na okolinu. Koristeći dronove, multispektralnu kameru kao i posebne softvere za analizu prikupljenih podataka možemo doći do mnoštva korisnih informacija koje se mogu uvesti i u same mašine koje poljoprivrednici koriste“, ističe naš sagovornik.
Kako u svijetu tako i kod nas, neki od osnovnih problema sa kojima se poljoprivrednici bore jesu nedostatak vode za navodnjavanje i neadekvatna priprema polja za sezonu, neodgovarajući status zemljišta, prevelika upotreba pesticida i herbicida kao i ekstenzivna upotreba đubriva koja mogu biti jednako štetna kao i prevelika doza pesticida.
Primjenjujući neke od tehnika iz precizne poljoprivrede, jako je lako riješiti ove probleme.
„Uz pomoć fotografija visoke rezolucije koje prikupljam uz pomoć drona, moguće je uraditi mnoštvo različitih analiza. Brojanje pojedinačnih sklopova biljaka je samo jedna od tih analiza. Ona nam omogućava da jako lako i sa minimalnim manuelnim radom izračunamo tačan broj pojedinačnih jedinki sjemena koje su iznikle na polju. Zahvaljujući ovakvim informacijama poljoprivrednici mogu da planiraju ponovno sijanje kao i da ustanove tačne uzroke problema“, kaže naš sagovornik i dodaje:
„Generacijom različitih tipova vegetacionih indeksa možemo lako vidjeti stanje usjeva u toku sezone kao i generisati različite mape gdje dajemo konkretne upute za đubrenje koje se jako lako učitavaju u mehanizaciju. Kao što možemo vidjeti na slici iznad, ne razvija se svaki dio polja jednako, zato nije svakom dijelu neophodna ista količina đubriva ili hemikalija. Primjenom samo ove metode, poljoprivrednici mogu da uštede i do 20% utrošenog materijala“, naglašava.
Osim ovoga, Dragić uz pomoć drona može i da detektuje izvanredne situacije u polju, identifikuje nedostatke đubriva na cijeloj ili dijelovima parcele, pronađe korov i štetočine na usjevima, procijeni površine pogođene štetama usljed prirodnih nepogoda…
„Kao što je i najbolji obrok onaj koji ima izbalansiran nivo svih neophodnih sastojaka, tako je i poljoprivreda najbolja samo onda kada su izbalansirano upotrijebljene različite tehnologije. Uzimajući u obzir da poljoprivreda ima ogroman udio u kompletnom BDP-u Bosne i Hercegovine, značaj ove tehnologije je neprikosnoven. Kroz ovaj, a i mnoštvo drugih projekata, Bosna i Hercegovina ima priliku da uhvati korak i da u poljoprivrednoj proizvodnji bude rame uz rame sa ostatkom svijeta“, naglašava Dragić.
Izvor: mondo.ba Autor: Vesna Kerkez
