„Njegovanje rada i radne kulture čini 70 posto uspjeha Tešnja. Druga stvar je da ovdje privrednici znaju odabrati partnere i nije ih stid pitati s kim rade“, ovako komentariše uspjeh poslovno najperspektivnije lokalne zajednice u Federaciji BiH, Senad Brka, predsjednik Udruženja privrednika «Biznis centar» Jelah-Tešanj.
Pogodnosti koje se nude u ovoj lokalnoj zajednici su odavno spoznali brojni domaći i strani investitori.
Broj zaposlenih konstantno se povećava, a pored ambijenta koji je rezultat javno-privatnog partnerstva svemu pogoduje i tešanjski privredni sajam.
Uprvom kvartalu 2018. godine Carinska ispostava Tešanj je obradila oko 17.000 deklaracija, od kojih je preko 10.000 izvoznih, a oko 7.000 uvoznih. Finansijski to izgleda ovako: u prva tri mjeseca 2018. godine preko CI Tešanj je uvezeno 185,5 miliona, a izvezeno duplo više, oko 365 miliona.
Rast izvoza
Brka napominje da se ovi rezultati ne odnose isključivo na Tešanj nego i na sve općine koje gravitiraiju ovoj CI. Ipak, ističe on, bilans na nivou Bosne i Hercegovine je i dalje negativan.
„Iako imamo rast izvoza oko 17 posto, iako je vidan napredak u zadnjih nekoliko godina, još uvijek ima puno posla kako bi se postigao pozitivan bilans izvoza“, ističe on.
Napominje da privrednicima treba stručna i obrazovana radna snaga koja će ostati u BiH. „Treću godinu mi ponavljamo problem ljudskog resursa i volio bih da mladi idu u inostranstvo da se obrazuju, ali da se vrate u BiH i da rade kao u Njemačkoj„, ističe Brka za portal Akta.ba.
Također, dodaje, privrednicima treba brža prohodnost proizvoda preko granice, kao i finansijske institucije koje ih mogu podržati u novim investicijama. Također, treba im bolja transportna infrastruktura, te javna administracija sa kojom mogu imati kontinuiran dijalog.
„Privrednici trebaju javni sektor koji prati kretanja na lokalnom i globalnom tržištu i brzo reaguje kako bi se podržalo uspješno poslovanje firmi i privukle nove domaće i strane investicije. U tome je Tešanj dobar primjer jer imamo izuzetnu saradnju sa Općinom, imamo stalan konstantan pozitivan dijalog, imamo direktan kontakt sa svima onima koji rješavaju naše probleme ali ipak, trudimo se te probleme rješavati institucionalno“, ističe on.
S druge strane, dodaje, problem je općeg poslovnog ambijenta koji vlada u BiH na čijem se unapređenju mora raditi.
„Mi kao Udruženje koje broji 220 firmi zaista radimo puno na tome. Zalaganjem svojih članica nastojimo da svake godine privučemo veliki broj privrednika i posjetilaca na sajmu, a sam program proširimo sa novim sadržajima, uvrstimo aktuelne teme i odaberemo kompetentne paneliste i govornike“, naglašava Brka.
Na marginama sajma
Tako je bilo i ove godine. Na marginama sajma razgovaralo se i diskutovalo o važnim temama i izazovima sa kojima se privrednici koji posluju u BiH svakodnevno susreću.
Održane su brojne panel diskusije, tematska predavanja, B2B sastanci koji bi trebali doprinijeti poslovnom povezivanju, te razmjeni iskustava, informacija i dobrih praksi.
Neke od tema o kojima se razgovaralo su značaj i uloga banaka pri pristupanju Evropskoj uniji, zatim o ljudskim resursima i masovnim odlascima mladih ljudi sa ovog područja, a održan je i panel o izvozu peradi u zemlje Evropske unije.
„Sve teme su vezane za Evropsku uniju, odnosno za tržište od nekih 500 miliona ljudi i sva naša poruka je namijenjena pristupanju ovom tržištu. Ipak, prije toga treba razviti ekonomiju na mikro planu, sa susjednim općinama Derventa, Žepče, Teslić, Doboj, Zavidovići“, naglašava.
Inače, tokom sajamskih dana održani su i brojni protokolarni B2B sastanci i potpisano nekoliko sporazuma o međusobnoj saradnji.
„Jedan od njih je sporazum sa Privrednom komorom FBiH sa kojom imamo izuzetne odnose, zatim održali smo sastanak sa Udruženjem poslodavaca FBiH i poslodavcima iz Kaknja, Zenice, Doboj-Juga, s kojima radimo na osnivanju novog kantonalnog udruženja poslodavaca koje će raditi sa Udruženjem Federacije„, navodi on.
Osim toga, održani su sastanci predstavnicima Opštine Trebinje, te delegacijom poslodavaca Posušja.
Tešanj su posjetili i poslodavci iz Padove koji su sami iskazali interes za saradnju sa tešanjskim privrednicima ovog kraja. „Radi se o regiji od 250.000 i 112.000 privrednika što je jako afirmirajuće, tako da nam je želja vidjeti kako oni to funkcionišu. Ovo je bio inicijalni sastanak, dogovoreno je da razmijenimo pisma namjere, odredimo ciljne grupe. Došli su predstavnici najtraženijih sektora, a to su metalski sektor, građevinarstvo i IT, ali napomenuo sam da možemo sve izvesti osim ljudske snage„, ističe naš sagovornik.
Na kraju, zaključuje da budućnost Bosne i Hercegovine treba biti bazirana na stabilnoj ekonomiji, razvijenoj privredi i regionalnoj saradnji.
Izvor: akta.ba Autor: S.B.
