Inflacija u našoj zemlji u protekla dva mjeseca je ponovo u porastu što se odrazilo na povećanje cijena. Poskupјеlo je gotovo sve. Prehrambeni artikli i piće su u ovoj godini poskupјеli za 13 posto.
Inflacija usporava, ali ne posustaje. Po automatizmu rastu cijene. Nadležni tvrde da se u ovom i sljedeém mjesecu, odnosno do kraja godine, može očekivati čak i pad inflacije.
„Prvi put Centralna banka Evrope nije podigla kamatne stope što znači da se ta inflacija zaustavlja. Zaustavlja se rast kamata što je jamo dobro i očekujemo mi u ovoj godini u Republici Srpskoj negdje prosječan na nivou godine prosječan rast inflacije oko 6 posto“, kaže Zora Vidović ministrica financija RS.
Da se obuzda inflacija dijelom je doprinio i bankarski sektor u kojem, iako je Euribor od negativne vrijednosti porastao na četiri posto, nije došlo do značajnijeg rasta kamatnih stopa, donosi BHRT.
„Kod nas prosječan rast kamatnih stopa u odnosu na razdoblje prošle godine kada smo to mjerili je ispod jedan posto što je značajno kada pogledamo banke u Srbiji, Hrvatskoj ili EU gdje je rast kamatnih stopa išao između 3 i 4 posto u odnosu na prošlu godinu“, govori ravnatelj Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput.
Monetarna politika u Bosni i Hercegovini je ograničena u odnosu na druge zemlje. Mi ne možemo ni tiskati novac, niti ga smanjiti u opticaju. Praktički jedini način na koji naše vlasti mogu ublažiti negativne efekte inflacije je rast plaća, mirovina i novčana pomoć najugroženijim građanima.
„Kroz povećanje mirovina i stalnom borbom za povećanje najniže plaće na neki način da pomognu tim ugroženim kategorijama da prebrode ovu situaciju koja je jako nepovoljna. Pogotovo s aspekta puno većeg rasta cijena hrane i energenata koji puno više utječu na najsiromašnije, U tom smislu je ta pomoć i bila neohodna“, kaže Saša Grabovac iz Udruge ekonomista Swot.
Iako se veliki broj građana vjerovatno neće složiti brojke su neumitne. Zarade su ipak u većem postotku rasle nego inflacija. Prvi put nakon rata dvije prosječne plaće kako tako mogu podmiriti sindikalnu potrošaku košaricu koja je oko 2.500 maraka. Međutim postavlja se pitanje kako će realni sektor podnijeti politička obećanja o najnižoj zaradi od tisuću maraka.
„Bojim se da neke niskoproduktivne i niskoefikasne privredne djelatnosti ovo neće moći da prežive i da će ta radna mjesta u većoj mjeri biti ugrožena u BiH“, kaže Marko Đogo dekan Ekonomskog fakulteta UIS-a.
Inflacija je uvezena, a domaće vlasti čine ono što mogu da je ublaže. Bi li se moglo više. Sigurno da bi.
Izvor: crna-hronika.info
