NJEMAČKA vlada priprema reformu useljeničkog zakona čime se želi ubrzati useljavanje kvalifikovane radne snage.
Pravilo o zapadnom Balkanu već preko sedam godina uspješno reguliše useljavanje iz ovog dijela Evrope.
Pravilo o useljavanju za šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) uvedeno je početkom 2016. godine, između ostalog i zbog toga kako bi spriječilo praksu po kojoj žitelji ovih zemalja pokušavaju preko sistema za azil doći do radne dozvole za Njemačku, piše DNJ.
Pravilo se produžuje, a kontingent udvostručuje
Pravilo se pokazalo kao pun pogodak: zainteresovanima je potrebna garancija poslodavca u Njemačkoj i preduslov da u posljednja 24 mjeseca od podnošenja zahtjeva za vizom nisu u Njemačkoj primali socijalne povlastice kao podnositelji zahtjeva za azilom.
Do sada je bilo predviđeno da preko ovog pravila 25.000 radnika godišnje useli u Njemačku.
Sada bi se, prema željama dijelova njemačke vlade, ova brojka trebala povećati na 50.000.
Pravilo se do sada ograničavalo na godinu dana tako da ono ističe krajem ove godine.
U četvrtak se u Bundestagu po prvi put raspravljalo o prijedlogu novog zakona o useljavanju koji bi bolje regulisao priliv, Njemačkoj toliko potrebne, radne snage.
Pravilo o zapadnom Balkanu nije dio novog useljeničkog zakona nego je dio odredbe o kojoj se paralelno raspravlja u redovima socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade.
Prema informacijama DNJ, Ministarstvo rada bi u četvrtak trebalo donijeti odredbu po kojoj se pravilo o zapadnom Balkanu produžava za godinu dana, a kontingent sa sadašnjih 25 povećava na 50 hiljada godišnje.
Zapadni Balkan da, Moldavija i Tunis ne
Ali sada se unutar vlade pojavio otpor ovom pravilu koje bi se provodilo mimo novog zakona.
– Naš cilj bi trebao biti da Njemačku do te mjere učinimo atraktivnom za useljenike da pravila poput ovog o zapadnom Balkanu, postanu suvišna – rekla je političarka stranke Zelenih zadužena za unutar-politička pitanja Misbah Kan u razgovoru za agenciju dpa.
Njen otpor je međutim prije svega uperen protiv ideje nekih dijelova vlade da se po uzoru na pravilo za zapadni Balkana uvedu i slične odredbe koje bi se primjenjivale na neke druge zemlje izvan Europske unije.
Tu se prije svega spominju Gruzija, Moldavija i Tunis.
Njemačkoj nedostaje 80.000 vozača kamiona
Za proširenje odredbe i na druge zemlje se posebno zalaže vladajuća Liberalno-demokratska stranka (FDP).
Povjerenik ove stranke za zapadni Balkan Tomas Haker je u izjavi za DNJ pohvalio pravilo za zapadni Balkan kao „uspješnu priču”.
– Regulativa Zapadnog Balkana uvedena 2016. potvrdila se u praksi i omogućava vidno ublažavanje postojećeg nedostatka kvalificikovanih radnika u Njemačkoj obučenim i motivisanim stručnjacima sa zapadnog Balkana – rekao je Haker.
On je dodao kako se nada da će kroz digitalizaciju uskoro biti prevladan i problem dugotrajnog čekanja na termine u veleposlanstvima Njemačke u zemljama zapadnog Balkana. I on se, kao i drugi FDP poslanici zalaže za ideju proširenja odredbe i na druge zemlje.
– U perspektivi, imalo bi smisla proširiti propise za zapadni Balkan na druge zemlje, poput Moldavije, gđe se Njemačka takođe smatra atraktivnom zemljom za useljavanje – rekao je zastupnik liberala.
Uhodano pravilo bez birokratskih prepreka
Njegov kolega iz stranke Zeleni i povjerenik za zapadni Balkan za svoj zastupnički klub, Boris Mijatović takođe smatra da se pravilo o zapadnom Balkanu „pozitivno potvrdilo” u praksi.
On se, kao i njegova stranačka kolegica Kan, na upit DNJ takođe usprotivio proširenju na ostale zemlje.
– Proširenje uredbe zapadnog Balkana na druge zemlje nije konačan odgovor na naše ogromne potrebe za radnicima i kvalifikovanom radnom snagom. Mi se radije zalažemo za moderni imigracijski zakon koji nudi atraktivne i transparentne pristupne rute za ljude iz cijelog svijeta – rekao je Mijatović.
Poslanik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Josip Juratović pratio je proces donošenja pravila o zapadnom Balkanu od samog početka i smatra da je ovo pravilo pridonijelo rješavanju problema s nekontrolisanom migracijom podnosilaca zahtjeva za azilom koji je prethodio donošenju ove odluke.
– Ovo pravilo je uklonilo birokratske prepreke i riješilo je problem podnosilaca zahtjeva za azilom zbog kojeg je tada prijetilo uvođenje viza građanima Srbije – rekao je u razgovoru za DNJ Juratović.
On je zaključio kako se pravilo o zapadnom Balkanu ne kosi s planiranim novim zakonom o useljavanju i da je njegovo produženje „dobra odluka”.
Otklonjene bojazni
Ali nije sve uvijek teklo bez otpora. Tokom vladavine Angele Merkel unutar demokršćansko-socijaldemokratske vlade Angele Merkel su postojale nedoumice oko pravila o zapadnom Balkanu te se čak tražilo i njeno ukidanje.
Tadašnji državni sekretar u ministarstvu unutarnjih poslova iz redova Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Stefan Majer rekao je 2019. u intervjuu za DNJ kako je na početku bilo pokušaja zloupotrebe ovog pravila.
– Kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku je došao velik broj polukvalifikovanih i nekvalifikovanih i najvećim dijelom i starijih radnika.
To budi bojazni da bi za Njemačku mogla doći dodatna socijalna opterećenja povezana sa penzijom – rekao je tada CSU političar.
To je uzrokovalo neke promjene koje se posebno odnose na starije radnike i godine uplaćivanja u penzioni sistem, prenosi N1/Novosti.
