Pregovori o kupoprodaji maglajske tvornice celuloze i natron papira između sadašnjeg vlasnika turskog Holdinga Hayat i potencijalnog kupca iz Njemačke ulaze u četvrtu sedmicu, a kako saznaje Indikator.ba ključno pitanje i dalje je cijena po kojoj će se ta transakcija obaviti. Odgovor na to trebalo bi da bude poznat u narednih sedam dana. Ne dođe li do sporazuma to bi značilo da će Hayat kao njen stopostotni vlasnik ući i u poslovnu 2023.godinu.
Na molbu Indikator.ba da prokomentariše moguću sudbinu tvornice dr. Salim Ibrahimefendić, jedan od ranijih direktora Natronke samo je konstatovao da je to „delikatno pitanje“!?
Ranije smo pisali da je tvornica vrijedna oko 400 miliona KM i da je u ovoj godini sa oko 900 radnika ostvarila izvanredne poslovne rezultate. Bude li prodata po približno ovoj cijeni u financijskom smislu biće to jedno od najvećih preuzimanja u BiH. Do sada je samo cijena prodaje Telekoma Srpske bila veća od ove koja se spominje u vezi sa Natron Hayatom. Riječ je o tvornici kroz čije kapije dnevno prođe 120 kamiona: ulaze natovareni sirovinom (četinarskim drvetom), a izlaze pod teretom gotovih proizvoda u najvećem procentu namijenjenih za izvoz.
Kupoprodaja ovog drvoprerađivačkog kompleksa povjerena je respektabilnoj finansijskoj instituciji Raiffeisen Invest, a najozbiljniji kupac je njemački partner koji u svijetu ima 16 fabrika papira. Kupi li i ovu u Maglaju namjera mu je da velikom investicijom značajno poveća njen kapacitet, modernizuje snabdijevanje energijom i do minimuma smanji njene uticaje na okoliš pri čemu će koncentraciju plinova neugodnog mirisa svesti na minimum. Naime u hemijsko-tehnološkom procesu proizvodnje celuloze iz drvne mase taj miris je nemoguće potpuno eliminisati.
Sve su ovo pitanja koja veoma interesuju našu javnost i iz razloga što se poslovanje Natronke veže za snabdijevanje drvnom masom iz naših šuma. Veliko nestrpljenje ovim povodom vlada i u Maglaju jer se u slučaju promjene vlasništva i okončanja mogućih investicija novog vlasnika mogu nadati i otvaranju novih radnih mjesta. Za žitelje ove lokalne zajednice, bez obzira na intenzitet smrada, to je već decenijama najvažnije pitanje.
Izvor: indikator.ba / Autor: Hajdar Arifagić
