Bez ijednog prvačića 92 područne škole u RS

Nijedan prvačić iduće školske godine neće sjesti u klupe u čak 92 područna odjeljenja osnovnih škola u Srpskoj, a da je situacija zabrinjavajuća potvrđuje i podatak da su tri centralne škole u prvi razred upisale svega tri ili četiri đaka.

Da su učionice sve praznije i da je dugogodišnji trend smanjenja upisanih đaka nezaustavljiv pokazuje podatak prema kojem je Osnovna škola “Ćirilo i Metodije” u Trnopolju kod Prijedora ovog proljeća upisala oko pet puta manje prvačića nego prethodnih godina.

Direktorica ove škole Maja Bjeljan kaže da su upisali ukupno četvoro djece u centralnoj i jednoj područnoj školi, dok će dva područna odjeljenja ostati bez prvačića.

– Ova godina je definitivno podbacila, jer smo lani imali 19 prvačića, a godinu ranije približno tome. U područnim odjeljenjima u Petrovom Gaju i u Jarugama nije upisano nijedno dijete, a do takvog stanja je dovela loša demografska slika – rekla je Bjeljanova.

 

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, svega tri prvačića na jesen će imati OŠ “Josif Pančić” u Kozicama kod Oštre Luke, čiji direktor Lazar Vulin kaže da zbog loše demografske slike i migracija godinama kubure sa manjkom broja đaka. Priča da je škola prije rata imala više od 700 osnovaca i pet područnih odjeljenja, a da su sada spali na centralnu školu, u čije klupe će u septembru sjesti svega 19 učenika od prvog do devetog razreda.

– Tri đaka, nažalost, za nas nisu malo i kada smo vidjeli da će ih biti toliko bili smo presrećni, jer su iza nas mnogo gore godine. Lani smo upisali samo jednog prvačića i iskreno se nadam da će se trend pada broja učenika zaustaviti, ali prema podacima sa terena situacija nije optimistična – rekao je Vulin i dodao da su ovu školsku godinu završili sa 23 osnovca, te da ih je tokom godine napustilo dvoje učenika, koji su se sa porodicom preselili u Banjaluku i Sloveniju.

 

Svega troje mališana u prvi razred je upisala i Osnovna škola “Rade Marijanac” u Strojicama kod Šipova i to dva u područno odjeljenje u Novom Selu, a jedno u centralnoj školi.

– U područnom odjeljenju u Babićima nismo upisali nijedno dijete i tako je treću godinu zaredom. Od septembra ćemo u tom selu imati svega tri đaka, zbog čega sam pisao molbu resornom ministarstvu da ne zatvaraju to odjeljenje, ali evidentno je da je na izdisaju i da bi katanac u bravu mogli staviti u septembru 2020. godine – kaže direktor OŠ “Rade Marijanac” Mirko Piljić. Dodao je da škola sada broji 68 đaka, a prije deceniju imali su više od 110 učenika.

– Sela koja gravitiraju oko naše škole odumiru, jer je osnovna djelatnost stanovnika poljoprivreda, od koje se teško živi, zbog čega mladi sve više odlaze u Sloveniju i Njemačku – naveo je Piljić.

 

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS ističu da je u školsku 2019/2020. godinu upisano 9.293 učenika, a iako je to za 438 prvačića manje nego lani, naglašavaju da nemaju u planu racionalizaciju školske mreže.

– Imajući u vidu da svake godine do septembra bude upisan dodatni broj učenika, očekujemo da će do početka školske godine biti još upisanih. Poređenja radi, u aprilu i maju 2018. godine upisano je 9.600 prvačića, dok je, prema podacima iz godišnjih planova rada škola, u školskoj 2018/2019. godini, u prvom razredu bio 9.731 prvačić – rekli su u Ministarstvu prosvjete i dodali da je u opštinama Kalinovik, Krupa na Uni i Drinić upisano najmanje prvačića, svega njih osam.

Najviše upisanih

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, najviše prvačića upisano je u Banjaluci, Bijeljini, Doboju i Prijedoru.

– Najviše prvačića biće u školama “Branko Radičević” u Banjaluci i to 203 učenika, zatim u školi “Knez Ivo od Semberije” u Bijeljini – 186 prvačića, a slijede ih škole “Sveti Sava” u Doboju i “Vuk Karadžić” u Bijeljini, u čije će klupe od septembra sjesti 166 prvačića – naveli su u ministarstvu.

 

*Broj upisanih učenika u prvi razred (po godinama)

2010 – 10.658

2011 – 10.501

2012 – 10.154

2013 – 10.133

2014 – 10.505

2015 – 10.517

2016 – 10.202

2017 – 9.676

2018 – 9.731

2019 – 9.293

Izvor: glassrpske.com   Autor: Anita Janković-Rečević

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.