Nema prostora za povećanje plata radnicima u javnoj upravi niti vanredni rast penzija do kraja godine. Već u drugoj polovini avgusta intenzivno ćemo raditi na prvom ovogodišnjem rebalansu budžeta, a izvjesno je da će prihodi biti smanjeni jer je došlo do pada indirektnih poreza, rekla je u intervjuu za „Glas Srpske“ ministarka finansija RS Zora Vidović.
Ona ne očekuje da će do kraja godine doći do aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali podvlači da bi Sarajevo trebalo da prestane sa opstrukcijama u vezi sa izborom novog ministra finansija i trezora BiH.
– Treba što prije da dobijemo novog ministra na nivou BiH, jer ne možemo donositi odluke o novim koeficijentima koje je izračunala Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), niti one koje se odnose na raspodjelu prikupljenog novca od putarine. Nadam se da će blokade u vezi sa izborom novog ministra na nivou zemlje prestati, kako bismo mogli normalno da radimo i funkcionišemo – naglasila je Vidovićeva.
GLAS: Kakvo je trenutno stanje budžeta Republike Srpske?
VIDOVIĆ: Za šest mjeseci ostvareno je 48 odsto planiranog budžeta. Nekad je to bio i manji procenat. Rashodi iznose 45 odsto, što znači da imamo određene uštede. Planirani prihodi i rashodi ne premašuju ono što je predviđeno. Direktni prihodi rastu mnogo više nego indirektni. Kada je riječ o direktnim oni imaju rast od 17,4 odsto, a najveće povećanje zabilježeno je kod poreza na dohodak, poreza na dobit, doprinosa ali i prihoda od igara na sreću i od koncesije. Indirektni prihodi imaju dosta nižu stopu nego što smo planirali, jer i inflacija pada mnogo brže nego što smo planirali i trenutno za jun iznosi 6,2 odsto. Indirektni porezi su porasli za 3,1 odsto. Od indirektnih poreza izmirujemo obaveze ka međunarodnim kreditorima. To je samo jedna od stavki koje doprinose manjim prihodima od indirektnih poreza. Pored toga, na nivou BiH povećan je budžet za 150 miliona, a to Srpsku košta 52 miliona. Treba imati u vidu i da je došlo do izmjena Zakona o akcizama, a na osnovu tih izmjena Srpska će u ovoj godini izgubiti 27 miliona. Dakle, ima nekoliko okolnosti zbog kojih imamo manje prihode od indirektnih poreza nego lani.
GLAS: Kada se podvuče crta koliko manje novca se slilo od indirektnih poreza ove godine u budžet Srpske, lokalnih zajednica i „Puteva RS“?
VIDOVIĆ: Budžet trenutno ima manji prihod od indirektnih poreza za 50 miliona, lokalne zajednice za 16,8 miliona, a „Putevi“ za 2,8 miliona maraka. Ovaj gubitak u velikoj mjeri kompenzuje se rastom direktnih prihoda, što se odražava i na same lokalne zajednice i „Puteve“. Imamo veće prihode poreza na dohodak koji se dijeli između nas i lokalnih zajednica, ali i rast poreza na nepokretnosti što pripada 100 odsto lokalnim zajednicama. Takođe, imamo rast prihoda od koncesije i igara na sreću koji se dijeli između Republike i opština. Dakle, i republički i lokalni budžeti dio umanjenja prihoda od indirektnih poreza nadoknađuju od rasta direktnih poreza. Dakle, kada se na kraju podvuče crta budžet je stabilan. Sve obaveze se isplaćuju redovno. Takođe, u prvoj polovini godine zadužili smo se za 386 miliona maraka, a vratili obaveze teške 748 miliona. Znači 362 miliona maraka smo više vratili nego što smo se zadužili.
GLAS: Lokalne zajednice u više navrata su navele da će tražiti pomoć Vlade RS u smislu nadoknade novca od pada PDV-a. Da li je to moguće?
VIDOVIĆ: Nema nikakve logike da traže nadoknadu. Velikim dijelom taj nedostatak pokriva veći rast direktnih poreza. Nismo mi mogli uticati na to. Iz indirektnih poreza otplaćujemo 131 projekat koji se realizuje širom Srpske. Svjetske finansijske institucije ne daju novac budžetu već za projekte. Tako da nema nikakve osnove da se iz budžeta nadoknađuje novac opštinama. Njima je teško, ali i nama je. Opštine i gradovi imaju jako puno izvora za svoje prihode. Osnovna poenta jeste to što oni ne žele da se zamjeraju nikome. Uzmimo u obzir koliko se naplaćuje poreza na nepokretnosti i koliko je to malo. Jednog čovjeka koji ima kuću treba osloboditi poreza na nepokretnosti, što je i urađeno, ali imamo ljude koji imaju deset stanova, vikendice na području opštine. Ne može opština utvrditi isti porez za onog ko ima jedan stan u kojem živi i onog ko ima deset stanova. To treba realno oporezivati. Pored toga, samo malo imovine je prijavljeno. Nijedna opština nije uzela iz katastra nekretnine i evidentirala sve. To su najbolje uradili Laktaši, koji imaju najveći prihod od poreza na nepokretnosti. Ostali vrlo malo rade po tom pitanju i samim tim gube velike prihode.
GLAS: Šta je sa rebalansom budžeta Republike, kada će uslijediti?
VIDOVIĆ: U drugoj polovini avgusta intenzivno ćemo raditi na rebalansu. Mislim da će taj dokument biti pred poslanicima u septembru. Pretpostavljam da ćemo imati još jedan rebalans krajem godine, ali kasnije ćemo vidjeti to. Prema sadašnjem stanju, prihode ćemo korigovati naniže, zbog pada indirektnih poreza jer rast direktnih prihoda neće moći sve nadomjestiti. Napravićemo tu korekciju. Takođe, imaćemo i u okviru troškova određenih izmjena jer imamo sada probleme u poljoprivredi. Moramo neke stavke pomjerati kako bismo mogli reagovati na sva ta dešavanja.
GLAS: Predstavnici pet sindikata najavljuju proteste za septembar jer tvrde da Vlada RS nije ispoštovala potpisani sporazum o povećanju plata. Hoće li biti povećane plate u javnoj upravi?
VIDOVIĆ: Nije korektan niko iz tih sindikata kada kaže da dogovor nije ispoštovan. Dogovoreno je da plate budu povećane od juna prošle godine za deset odsto, za 100 maraka od avgusta 2022. te za pet odsto za one koji budu imali manju platu od prosječne od januara ove godine. Sve je to ispoštovano. U istom tom dokumentu piše da će se dalje razgovarati u smislu kolike budu mogućnosti. Dakle, sve je zavisilo od toga šta će se dešavati. Prosječna plata u Srpskoj u junu je veća za 14,9 odsto nominalno, odnosno 4,6 odsto realno u odnosu na isti mjesec prošle godine. Može da se ljuti ko hoće ali nema prostora za povećanje plata. Moramo gledati kako rastu prihodi. PDV pada i padaće. Iskreno, nemamo ni opravdanja da povećamo plate u javnoj upravi. Ne bi bilo ni pošteno da mi sada enormno podižemo plate u javnom sektoru, jer šta ćemo onda sa realnim?! Uvijek treba da bude veća plata u privredi nego u javnom sektoru. Situacija je kod nas obrnuta jer imamo dosta niskoakumulativnih grana.
GLAS: Hoće li biti vanrednog usklađivanja penzija?
VIDOVIĆ: Penzije su u prošloj godini u više navrata povećane. Takođe, imali smo značajno povećanje početkom ove godine. Inflacija pada. Ne kažem da su penzije visoke. Daleko od toga. Prethodnih godina obično smo u avgustu imali malo vanredno povećanje. Prema mom mišljenju, na osnovu ovog svega što vidim pred sobom i što očekujem do kraja godine, nema mogućnosti za vanredno povećanje penzije u ovoj godini. Od januara iduće godine opet će biti redovno usklađivanje. Kada je riječ o povećanju primanja, do kraja godine biće korekcije samo za boračke kategorije, što je dogovoreno prije dva-tri mjeseca. To ćemo ugraditi u rebalans budžeta. To je ono realno što se može uraditi.
GLAS: Pričalo se i o novom aranžmanu sa MMF-om ove godine. Ima li dogovora?
VIDOVIĆ: Imamo sa MMF saradnju u smislu tehničke pomoći na nekoliko projekata. To nam znači. Kada je riječ o aranžmanu mi smo sa njima 2020. godine razgovarali, ali nismo uspjeli da se dogovorimo jer su bili postavljeni određeni politički uslovi, koji su vodili ka prenosu nadležnosti sa Srpske na nivo BiH. Bili su kod nas i prije par mjeseci. Imali smo sastanke. Nije bilo govora u vezi sa aranžmanom. Rekli su da će po povratku u svoje sjedište razgovarati i da će u nekom periodu ponuditi aranžman. Mislim da do kraja ove godine to neće biti.
GLAS: Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH nedavno nije usvojio odluke o privremenoj raspodjeli prihoda od putarine u iznosu od 218 miliona KM. Da li ima naznaka da bismo mogli postići dogovor u vezi sa raspodjelom tog novca?
VIDOVIĆ: Imamo određenih problema vezano za dogovor sa FBiH. Dakle, novac stoji na računu i gubi na vrijednosti. Prikupljenog novca od putarine trenutno ima više od 220 miliona. Nismo uspjeli da se dogovorimo da se to podijeli. Od tog novca, Srpska bi trebalo da dobije oko 88 miliona maraka, odnosno „Autoputevi RS“ i „Putevi RS“. To bi nam veoma značilo jer je gradnja autoputeva intenzivna, a i rehabilitacija puteva je neophodna. To je velika ekonomska šteta za Srpsku. Takođe, moram se osvrnuti na presudu Suda BiH u korist Srpske, a vezano za indirektne poreze. Sud već tri godine sam odlaže izvršenje svoje presude. Mi tri godine ne možemo da naplatimo izvršnu presudu u korist Srpske.
GLAS: Koje sve posljedice ostavlja to što još uvijek nije izabran novi ministar finansija i trezora BiH?
VIDOVIĆ: Trenutno su zbog toga na čekanju i novi koeficijenti za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza. Naime, prema posljednjim informacijama iz UIO oni su obračunali nove koeficijente. To rade oni, svakog tromjesečja. Mi smo za prethodni kvartal imali koeficijent 33,51, a od 1. jula trebalo bi da imamo koeficijent 34,44. Naravno, to nije još zaživjelo jer treba da se održi sastanak Upravnog odbora UIO, da se usvoje ti koeficijenti i da nam se isplati iz prethodnog tromjesečja poravnanja od oko 15 miliona maraka. U Sarajevu opstruišu izbor ministra finansija i trezora BiH, ali nadam se da će se prema najavama u drugoj polovini avgusta to promijeniti jer bez ministra sa nivoa BiH ne mogu se donositi odluke u Upravnom odboru UIO. Bilo bi dobro da se usvoje novi koeficijenti i da se prema njima počne raditi ali i da nam se isplati razlika. Za koeficijente treba da glasaju sva tri ministra finansija. Moram navesti da su od 2019. godine sva tri ministra glasala za koeficijente koje izračuna UIO, tako da se nadam da ni ovaj put neće biti ništa drugačije.
Turistički vaučeri
GLAS: Iz Ministarstva trgovine i turizma RS u više navrata naveli su da će novac za turističke vaučere biti uvršten u rebalans budžeta. Hoće li to biti? Ima li smisla sada raditi?
VIDOVIĆ: Nismo u budžetu za ovu godinu predvidjeli novac za turističke vaučere. Nije logično da se to radi u rebalansu. Sezona je skoro prošla. Dok rebalans budžeta stupi na snagu biće već oktobar. Razmotrićemo situaciju i vidjeti kakvo će stanje biti iduće godine pa da onda ponovo uvedemo turističke vaučere. Moram naglasiti da imamo mnogo sive zone u turizmu. Dolasci, noćenja i takse pojedini ne prijavljuju. Turizam je korisna grana, jer se tu vrlo brzo vrati kapital. Mislim da bi jedno softversko rješenje moglo uvesti red u toj oblasti. Najviše bi novca tu skupile lokalne zajednice. Treba podsticati turizam, ali tu treba uvesti i mnogo reda. Prihod koji se ostvari kroz turizam mora biti vidljiv.
Izvor: glassrpske.com
