Selma Karić iz Gračanice završila je medicinsku školu odličnim uspjehom. Nakon mature, prijavila se na biro, ali i počela javljati na brojne konkurse, piše Žurnal.
Selma, nažalost, nije usamljen slučaj. Ovakva situacija mlade navodi na korupciju ili ih tjera van iz BiH. Selma je odlučila otići:– Na žalost, to nije bilo moje posljednje loše iskustvo. U jednoj firmi sam prošla obuku, da bi me na kraju nazvali i rekli da jednostavno nemaju potrebu za još jednom radnicom. I zbog takvih ljudi odlučila sam ostaviti ne samo državu, ona me ne boli, nego i roditelje, sestre, muža, porodicu. Idem gdje će mi biti bolje, a možda tad steknem i kakvo poznanstvo ili koju hiljadu, pa i ja na ‘pošten’ način dobijem radno mjesto u “čaršiji od posla’.
Mladi ljudi u BiH svakodnevno se susreću sa problemima pri zapošljavanju, kao što su lažni konkursi za posao i nepotizam. Uprkos svim prijavama i naporima da se ovaj problem riješi, da li je moguće boriti se protiv ovoga u Bosni i Hercegovini?
Prema podacima Agencije za statistiku, stopa nezaposlenosti u BiH 2017. iznosila je 20,5 posto (18,9 posto za muškarce i 23,1 posto za žene). Više od 73 posto nezaposlenih ima završenu srednju školu, slijede nezaposleni s osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 14,6 posto, te osobe sa završenim akademskim obrazovanjem 11,9 posto.
Loše iskustvo ima i Merima Mamela iz Sarajeva. Po struci je građevinska tehničarka i prijavljivala se na razne konkurse ali bezuspješno:– Pronašla sam oglas za posao. Na oglasu je pisalo da za poziciju nije bitan spol, tj. mogu aplicirati i muškarac i žena. Nisu tražili ni iskustvo. Na razgovoru je prošlo sve dobro. Ubrzo je došla odbijenica. Bila sam poprilično razočarana i vjerujem da je to radno mjesto već bilo obećano nekome.
Merima kaže da je ovo standardna situacija u BiH, s obzirom da ni ona ni njena porodica nisu stranački oprijedeljeni pa će samim tim teže naći posao.Korupcija u zapošljavanju je sigurno svugdje zastupljena, počev od obrazovnih, zdravstvenih institucija pa čak onih najnižih ali i najvišeg nivoa.
Sa ovim problemom su itekako upoznati i u Transparency Internationalu:– Sve veći broj prijava koje pristižu u TI BiH se odnosi na zapošljavanje u sektoru obrazovanja, a javne ustanove nižeg nivoa i javna preduzeća su sigurno najranjivija zbog nedostatnih procedura i velike diskrecije koja se ostavlja rukovodiocima da biraju ko će biti zaposlen, kažu za Žurnal u TI.
Prijave koje primaju posljednjih godina najčešće, u više od jedne trećine slučajeva, odnose se na koruptivne prakse u vezi sa postupcima zapošljavanja u javnom sektoru, što obuhvata organe uprave u užem smislu, javne ustanove, javna preduzeća… Građani se najčešće žale da su konkursi unaprijed namješteni, da su primijetili očite nedostatke, da nemaju pristup informacijama u vezi sa konkursnom dokumentacijom i sl. Ishodi takvih prijava su različiti, a ako se prijave odnose samo na materijalne okolnosti, tj. na sumnje da su unaprijed poznati izabrani kandidati to je najčešće teško dokazati u postupku pravne zaštite, piše Zurnal.info.
– Kome se mogu prijaviti “namješteni oglasi za posao”, to zavisi od toga da li se radi o konkursu u državnoj službi, javnom preduzeću ili javnoj ustanovi, ali i od ozbiljnosti počinjene nezakonitosti. Učesnici takvih konkursa se uglavnom mogu obratiti inspekcijskim ogranima, Ombudsmanu, a ako se radi o ozbiljnijim povredama i samim tužilaštvima podnoseći krivičnu prijavu. Stav naše organizacije je da sve prijavitelje ohrabrujemo da koriste pravna sredstva koja im stoje na raspologanju, a ako su i sami bili kandidati u javnim konkrusnim procedurama i imaju sumnje ili dokaze o nepravilnostimam, da obavezno pokrenu postupak pravne zaštite – pojašnjavaju iz TI BiH.
Izvor: tip.ba
