Doboj: Za Jevrejski kulturni centar ni marka

DOBOJ – Od 1,2 miliona KM, koliko je u budžetu za ovu godinu planirano za vjerske zajednice, Jevrejski kulturni centar sa sinagogom „Bejt šalom“ u Doboju nije dobio ni marku pa su se u petak u ovoj zajednici medijima požalili da bez finansijske pomoći ne mogu da funkcionišu.

„Kao i svaki vjerski objekat nemamo nikakva finansijska sredstva u smislu da imamo neku zaradu, niti se posjete školske djece i turista naplaćuju, koje se ovdje stalno dešavaju, jer smo stavljeni na mapu Turističke organizacije i RS i grada Doboja“, kazao je Danijel Atijas, predsjednik dobojske jevrejske opštine.

U Odjeljenju za privredu i društvene djelatnosti poručili su da su primili zahtjeve Jevrejske zajednice za finansiranje te da uskoro planiraju da se pozabave tim problemom.

„Namjera nam je da organizujemo sastanak sa gradonačelnikom kako bi se našao način da se pomogne“, rekao je u telefonskom razgovoru Tihomir Gligorić, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti.

Vjerski život pedesetak dobojskih Jevreja od 2003. godine odvija se u objektu „Bejt šalom“, a obilne padavine su, kaže Atijas, oštetile krov pa isti prokišnjava, a dotrajala je i fasada.

Uz pomoć sredstava Sekretarijata za vjere RS i novca koji je iz budžeta izdvojila opština Derventa, gdje postoji jevrejsko groblje i u kojoj živi jedan član zajednice Mojka Pesah, krenuli su u sanaciju krova.

„To su nam bila jedina sredstva koja smo mi dobili da bismo krenuli. Mi sada u ovoj fazi pokušavamo da riješimo taj krov i prednju i bočnu stranu zgrade. Ovo ostalo nećemo moći, niti imamo sredstava“, navodi Atijas te dodaje da su se obraćali Gradskoj upravi Doboj, ali je sve ostalo na obećanjima.

„Nama je potrebno desetak hiljada maraka ne samo da obnovimo ovu zgradu, nego nam je potrebno i za određene aktivnosti. Mi ovdje nemamo rabina, i za određene vjerske običaje, praznike, prinuđeni smo da idemo po blagoslov u Osijek, Kladovo, Beograd, Suboticu…“, priča Atijas.

Za pomoć su se obraćali i Zvorniku u kojem takođe postoji jevrejsko groblje, potom lokalnim vlastima u Modriči i Brodu koje su im, navodi Atijas, pomogle simboličnim iznosima. Iako u Bijeljini ne žive Jevreji – i tamošnju vlast su molili za pomoć, jer je groblje u tom gradu pod ingerencijom dobojskog Jevrejskog centra.

Izvor: nezavisne.com  Autor: Sanja Čakarević

GD

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.