Stručnjaci: Pranje novca povećava cijene nekretnina

Stručnjaci za pranje novca tvrde da je rast cijena stambenog i poslovnog prostora u Srbiji najvjerovatnije posljedica upliva značajne količine novca od nelegalnih aktivnosti u tržište nekretnina, navodi se u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), objavila je Nova ekonomija.

Rast cijena nepokretnosti je brži nego u državama u susjedstvu, a nije ograničen samo na Beograd, zbog čega eksperti sugerišu da je srpsko tržište nekretnina postalo regionalno čvorište za pranje novca.

– Industrija nekretnina u Srbiji zabilježila je neobično visok rast izmedju 2018. i 2020. godine, iako su mnoge novoizgradjene zgrade i dalje prazne. Slično Albaniji, građevinarstvo je nastavilo da se razvija tokom pandemije kovod-19, uprkos smanjenju ostatka ekonomije – navodi se u publikaciji “Aktuelne cijene: Analiza tokova ljudi, droge i novca na Zapadnom Balkanu”.

Iako sume novca zaradjenog kriminalom koji se ubacuje u privredu (pojedinačno) mogu mogu biti i relativno male, mogu imati značajan uticaj na lokalne ekonomije, dodaje se u izvještaju.

Kriminalne aktivnosti tako mogu povećati socijalno-ekonomske razlike, a pranje novca može da poveća cijene nekretnina i oteža rješavanje stambenog pitanja za mnoge građane.

– Kriminalci smanjuju pravičnost na tržištu i utiču na pristup različitim vrstama usluga i, ako ostanu nekažnjeni, stvaraju podsticaje za ostale da slijede njihov primer. Prljavi novac koji se pravi i pere u regionu održava ekosistem kriminala i korupcije koji slabi vladavinu prava i koči sposobnost institucija da se nose sa tim problemom – navodi se u publikaciji.

Nekretnine su naročito pogodne zato što, pored toga što predstavljaju zgodno mjesto za “parkiranje” kapitala, mogu vremenom i dobiti na vrijednosti, ali nisu jedini način za pranje novca koji je na raspolaganju kriminalnim organizacijama.

Pranje manjih količina nezakonito stečenog novca često se vrši kroz preduzeća koja zahtijevaju veće količine gotovine, poput restorana, barova, benzinskih pumpi i taksi kompanija.

Širom regiona, nelegalno stečena sredstva se u takvim preduzećima miješaju sa stvarnom zaradom iz poslovanja, koja se zatim uključuju u bankarski sistem.

Turizam se takodje navodi kao ključni sektor za pranje novca, ali opet kroz ulaganja u barove, restorane, diskoteke i hotele.

Širom Srbije, posebno na Zlatiboru, Čajetini, Kopaoniku, Paliću, Vrnjačkoj Banji i Vranju, takođe je prijavljena prodaja voća i povrća (posebno pečurki) i korišćenje ugostiteljskih radnji za pranje novca.

Od 2018. godine posmatrači primijećuju da takva preduzeća imaju tendenciju da redovno mijenjaju vlasnike, što je obično praćeno skokom prometa i zarade.

Još jedna oblast u kojoj se potencijalno vrši pranje novca je industrija igara na sreću, navode u Globalnoj inicijativi.

Međunarodni monetrani fond procjenjuje da je taj oblik privrednoga kriminal “odgovoran” za dva do pet odsto globalnog BDP-a.

Ako se te globalne procjene primjene na države regiona, može se zaključiti da se na Zapadnom Balkanu godišnje opere izmedju 1,8 i 4,6 milijardi evra, navele je Nova ekonomija.

Izvot: srpskacafe.com / Nova ekonomija