Povećana količina gljiva koju stanovnici mogu ponijeti iz šume

BANJALUKA – Stanovnici Republike Srpske koji pođu u šumu da bi sakupljali gljive, ljekovito bilje i šumsko voće moći će ubuduće kući da ponesu dva kilograma dnevno.

Ta količina je dozvoljena nakon što je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske izmijenilo Pravilnik o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u svojini RS. Do ove izmjene količina je bila ograničena na jedan kilogram.

„Novim izmjenama fizičko lice može da sakuplja šumske plodove za porodične potrebe u količini do dva kilograma dnevno„, objavljeno je u „Službenom glasniku RS“.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske kazali su za „Nezavisne“ da šumske proizvode mogu sakupljati i komercijalni sakupljači koji su dobili dozvolu za korišćenje te da su dužni da izdaju identifikacione kartice za angažovane (obučene) sakupljače, koji su u obavezi da ih nose sa sobom prilikom sakupljanja ostalih šumskih proizvoda.

„Nadoknada za sakupljanje ostalih šumskih proizvoda za komercijalne sakupljače iznosi pet odsto od prodajne cijene sirovine na domaćem tržištu“, ističu iz resornog ministarstva.

Podsjećamo, pravilnik u vezi sa sakupljanjem šumskih proizvoda resorno ministarstvo donijelo je krajem prošle godine.

Boro Marić, gljivar iz Mrkonjić Grada, ističe za „Nezavisne“ da je dobro što je došlo do izmjene pravilnika, gdje je stanovnicima ipak dozvoljeno da iznesu iz šume dva kilograma gljiva.

„To je kilaža koja je dozvoljena i u drugim evropskim zemljama. Ljudi se ipak bune, kod nas je to veoma teško poštovati„, kazao je Marić.

Ističe da mu nije jasno ko će i kako sve to kontrolisati, odnosno ko će ići po šumama i gledati koliko je ko ubrao gljiva.

„Čini mi se da je taj pravilnik koji je donijelo nadležno ministarstvo formalno-pravna stvar koja mora da se donese da bi se ispunile neke zakonske obaveze, ali kod nas će biti teško primjenjivo„, ističe Marić.

A kada je u pitanju gljivarstvo u BiH kao privredna grana važno je istaći podatak da izvoz šumskih gljiva iz BiH, kao što su lisičarke, smrčak i vrganj iz godine u godinu bilježi rast pa je tako prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH lani izvezeno gljiva u vrijednosti više od 27,9 miliona KM.

Naime, kako se navodi u podacima, prošle godine zabilježen je rast izvoza od 13,9 odsto u odnosu na godinu dana ranije.

„Najviše je izvezeno sušenih jestivih gljiva, i to u vrijednosti od 16.495.867 KM, a izvozilo se u Švajcarsku, Njemačku, Francusku, Italiju, Dansku i Sloveniju“, kazali su iz Spoljotrgovinske komore BiH.

A kada je u pitanju najveći pad u izvozu u odnosu na 2019. godinu, bilježimo ga kod izvoza svježih vrganja za oko 80 odsto, i to na tržište Italije i Slovenije.

Pokrivenost uvoza izvozom gljiva u 2020. godini bila je oko 373 odsto, a u 2019. ona je iznosila 358,6 odsto.

Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona, rekao je za „Nezavisne“ da je rast izvoza zabilježen najviše kod šumskih gljiva.

„Prošle godine je bila povoljna godina za razvoj šumskih gljiva pa ne čudi da je izvoz povećan, a i ove godine dobri su preduslovi da se nastavi taj niz“, kazao je Tokić.

Dodao je da se uglavnom izvoze vrganj, lisičarska i smrčak.

„Uzgoj šampinjona predstavlja oko 70 odsto proizvodnje, bukovača oko 15 odsto i u zadnje vrijeme primjetno je da su uzgajaju veće količine šitake“, rekao je Tokić. Prema njegovim riječima, najviše se šumske gljive izvoze u zapadnoevropske zemlje kao što su Nizozemska i Njemačka.

Da je gljivarstvo grana poljoprivrede koja ima perspektivu za dalje napredovanje smatraju i iz firme „Bio šamp“ iz Tešnja, koja je jedna od najvećih proizvođača gljiva u BiH.

„Proizvodimo šampinjone i šitake gljive, a izvozimo u Crnu Goru, Hrvatsku, Albaniju i na Kosovo“, kazao je Fahir Hasić, vlasnik firme „Bio šamp“.

Dodao je da što se tiče poslovanja u prošloj godini ne mogu biti zadovoljni jer, kako ističe Hasić, pandemija je ipak poremetila potražnju na tržištu gljiva.

„Nije se radilo u turizmu ni u ugostiteljstvu, gdje su većinski kupci naših proizvoda“, kazao je Hasić.

Izvor: nezavisne.com /Autor: Dajana Vujatović