DOBOJ – Za 0,10 KM po kvadratnom metru ko god bude želio moći će da dobije u zakup objekat Sokolskog doma u Doboju, kojeg je skoro dokrajčila katastrofalna poplava 2014. godine.
„Simbolična je zakupnina, a budući zakupac ima obavezu da sanira cijeli objekat i da na oko 10 godina plaća 10 feninga zakupnine, da završi adaptaciju i rekonstrukciju objekta, kako se ne bi urušio. Mi nemamo sredstva da to sami završimo“, izjavio je Nebojša Marić, zamjenik gradonačelnika Doboja.
U Gradskoj upravi navode da ovaj objekat nije pod zaštitom države, te da ne postoji prepreka za njegovo izdavanje, a istoričar Milka Ćosić, viši kustos u ovdašnjem muzeju, kaže da procedura nije ni pokretana.
„Znam da su neki objekti predlagani pa nisu prošli, između ostalog Park narodnih heroja nije ušao na listu zaštite. Ja sam, inače, neko ko je po svom zanimanju i opredjeljenju uvijek za zaštitu tih starih objekata i tog nekog nasljeđa. Možda sam tu malo i nesavremena“, rekla je Ćosićeva.
Prizemlje objekta, uključujući veliku salu, u potpunosti je devastirano, dok prostorije na spratu trenutno koristi Sportski savez grada Doboja i Izvršni odbor Međunarodnog rukometnog TV turnira šampiona.
Dio objekta u prizemlju za svoje potrebe je adaptirao Gradski fudbalski savez, a njegov predsjednik Zlatko Spasojević kaže da su vlastitim i sredstvima Fudbalskog saveza RS 2015. godine sanirali te prostorije.
„To je prostor od oko 30 kvadratnih metara koji mi godinama koristimo. Nismo imali alternativu, u stvari mogli smo ići pod zakup ili kupiti prostor, ali nismo imali sredstva“, rekao je Spasojević.
Odluka o gradnji Sokolskog doma je donesena 1929, dvije godine kasnije je od Muharema Mulalića otkupljeno zemljište na kojem je potom počela gradnja, koja je trajala do 1935. godine.
„Najviše zasluga za izgradnju ovog doma imaju ugledne dobojske porodice, trgovačke, koje su dale dosta priloga da se on izgradi. Prvenstveno su to poznatije trgovačke porodice Mučibabić, Grujić, Kondić… Treba napomenuti i da je jedan od vrlo agilnih i uglednih Dobojlija Huso Avdić i te kako učestvovao“, priča Milka Ćosić.
Objekat je do 1941. nosio ime kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, a danas se nalazi u istoimenoj ulici. To gradskim vlastima nije pomoglo da nađu donatora za njegovu sanaciju, jer niko nije bio zainteresovan.
„Čak smo predlagali i Aleksandru Vučiću da Vlada Srbije, u to vrijeme on je bio predsjednik Vlade, učestvuje u obnovi, imajući u vidu da je to zadužbina kralja Aleksandra, međutim oni nisu tada imali interes za to i tako je Sokolski dom ostao u lošem stanju. Prijeti opasnost od urušavanja“, kaže Marić.
Devedesetih godina prošlog vijeka upravljanje objektom je preuzela lokalna vlast, koja ga je ustupila sportskim organizacijama. Ostalo je nejasno kod nadležnih da li će, ako neko uzme u zakup čitav objekat, sportske organizacije morati da isele.
Izvor: nezavisne.com Autor: Sanja Čakarević
