Primanja bh. građana gotovo da ne rastu, ali raste inflacija. U svim zemljama bivše Jugoslavije ona je već dugo dvocifrena. U Bosni i Hercegovini inflacija je najveća u regionu, a u septembru je iznosila 17,3 %. Očigledno je da inflacija neće stati, ali građani se nadaju de će se makar usporiti.
S valom poskupljenja hrane i energenata bore se naši građani, pa se za kredite teško odlučuju. Inflacija koja nas je zadesila jede realni dohodak, te će i ovaj raspoloživi biti sve manji. A u ovakvom vremenu niko ne želi ulaziti u dugove.
“Ja se inflacije ne bojim. Ljudi koji imaju malu penziju se ne plaše inflacije jer moraju preživljavati – imao ne imao.”
“Ne želim kredit i nikada ga neću uzeti, osim u slučaju, ne daj, Bože, bolesti.”
“Nemam kredit, ovo što imam to imam.”
Iako građani koje smo anketirali kažu da nisu zaduženi, mnogo je više onih koji jesu. Mnogi kredite podižu iako su svijesni mogućnosti rasta kamatnih stopa, što je, pokazalo se, posljedica inflacije. Kod nekih je prisutan i strah od hiperinflacije.
Stručnjaci kažu da ona obično nastaje kao rezultat začaranih krugova u kojima se stvara više inflacije u svakom novom ciklusu. U proteklom stoljeću na našim prostorima hiperinflacija nije bila rijetka pojava, no razloga za njen nastanak u današnjem svijetu, tvrde upućeni, gotovo uopšte nema.
“Vjerujem da toga neće doći, jer indikatori upućuju na činjenicu da smo otprilike na vrhu inflatornog ciklusa i da bi stopa infalcije u budućem periodu trebala da se stabilizira i da neće ići u dalju progresiju”, kaže makroekonomista prof. dr. Adnan Efendić.
Mjesecima se očekuje, ali i nagađa kada će Evropska centralna banka zbog inflacije početi restriktivnu monetarnu politiku i podizanje svojih referentnih kamata, što će se onda preliti na ostale cijene kredita, pa i onih za stanovništvo. Kamatni rast je neminovan, ali iz agencija za bankarstvo vjeruju da do drastičnog rasta neće doći, jer bi on doveo do potpunog sloma.
“Imali smo sa krajem septembra rast od 4,1 % od te ukupne aktive. Više od 60% su krediti koji iznose 16,4 milijarde. Nešto više ima kredita datih privredi, malo manje kredita datih fizičkim licima”, pojašnjava Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
“Ukoliko platežna moć stanovništva padne, odnosno, ako im plate ne budu dovoljno rasle na nivou rasta inflacije, može da dođe do otežanog otplatnog potencijala da vraćaju kredite”, upozorava Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo RS-a.
Pandemija koronavirusa, agresija Rusije na Ukrajinu samo su neki od faktora koji su utjecali na povećanje inflacije. A prestanak rata i štampanja novca bez pokrića, zajedno s realnom kamatom, dugotrajno bi doveli do pada inflacije, a onda i do pada cijena, kaže struka.
“Da bismo utjecali na infaciju, treba utjecati i s kreditne i depozitne strane. Povećanjem kamatnih stopa na kredite teoretski se smanjuje potražnja za kreditima, samim tim i cijene, a povećanje kamatnih stopa na depozite smanjuje se potrošnja i na taj način bi se mogla smanjti inflacija”, objašnjava Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
Čak i ako Evropska centralna banka poveća kamatne stope – to ne mora utjecati na Bosnu i Hercegovinu, smatraju stručnjaci. Većina likvidnosti koje banke koriste je likvidnost domaćih institucija, privrede i građana.
(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Emina Macić)
