U proteklih pet godina Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine je donio 170 rješenja o priznanju patenta, kazala je za Fokus.ba Irma Isak-Gudelj, šef Odsjeka za patente u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.
Neki od priznatih patenata su: Sklopivi bicikl, Zatvorena kapaljka za uho, Eko gril, Uređaj za čuvanje leda, Ergonomski držač kičme, Uređaj za pasiranje voća s jednom čvrstom košpom uz odvajanje košpe, Multiplikator sila snage i broja obrtaja, Rotor pogonskog stroja na vjetar, Visokosigurnosna elektronsko-mehanička letva, Organski peletirani supstrat za proizvodnju zdrave hrane voća, povrća i žitarica, ukrasnog bilja i sadnog materijala, Električni isparivač tečnog naftnog gasa itd.
“Što se tiče podnosioca prijava patenata 95 posto su fizička lica a 5 posto su pravna lica odnosno kompanije. Prilikom podnošenja prijave patenta potrebno je platiti administrativne takse i troškove postupka za prijavu patenta. Administrativna taksa za prijavu patenta iznosi 10 KM. Fizička lica koji su ujedno pronalazači, administrativne takse za prijavu patenta plaćaju umanjenu za 50posto a ukoliko su članovi registriranih udruženja inovatora sa teritorije BiH ovu taksu plaćaju u iznosu umanjenom za 90posto tako da je taj iznos 1 KM”, istakla je Isak-Gudelj.
Troškovi postupka za prijavu patenta iznose 250 KM za fizička i pravna lica.
“Međutim, fizička lica koji su ujedno pronalazači plaćaju ove troškove postupka umanjene za 50 posto a ukoliko su članovi registriranih udruženja inovatora sa teritorije BiH ove troškove plaćaju u iznosu umanjenom za 90 posto tako da te inovatore troškovi postupka za prijavu patenta koštaju 25 KM. Popusti su inicirani i odobreni u cilju podsticaja inovatorstva u Bosni i Hercegovini”, rekla je Isak-Gudelj.
Troškovi postupka za prijavu patenta uključuju i objavljivanje prijave u službenom Glasniku Instituta kao i prve dvije godine održavanja prijave patenta.
“Za treću i naredne godine održavanja prava iz prijave i priznatog patenta, odnosno konsenzualnog patenta plaćaju se administrativna takse i troškovi postupka koje su također umanjeni za 50 posto ukoliko je podnosioc odnosno nosilac prava ujedno i inovator”, navela je Isak-Gudelj.
Kada je riječ o vremenskom periodu koji je potreban za sticanje patenta, procedura je definisana Zakonom o patentu u kojem su navedeni i rokovi za određene radnje.
“Ukoliko nema zakonskih prepreka i ukoliko se podnosilac pridržava rokova definisanih Zakonom, patent se može dobiti u roku od dvije i pol do četiri godine od datuma podnošenja, što odgovara prosjeku većine Patentnih ureda u svijetu. Na brzinu dodjele patenta utiče i oblast tehnike, vrsta patenta za koju je zahtjevana zaštita kao i broj patentnih zahtjeva”, naglasila je Isak-Gudelj.
Od 170 izdatih rješenja u proteklih pet godina, 127 patenata je priznato na osnovu rezultata o potpunom ispitivanju uslova patentabilnosti (novost, inventivni nivo i industrijska primjenjivost) dok su 43 patenta priznata nakon objave prijave patenta bez rezultata potpunog ispitivanja ili sa odgođenim provođenjem postupka potpunog ispitivanja.
Izvor: radiokameleon.ba / fokus
