Svaki treći radnik u TK koristi bolovanje, saznajte zbog čega najčešće!

Bolovanje, odnosno privremena spriječenost za rad predstavlja odsustvo s posla koje nastaje zbog pojava u zdravstvenom stanju radnika. U najvećem broju slučajeve radnici su spriječeni za rad zbog bolesti, povreda na radu ili van rada, trudnoće, izolacije ili kliconoštva, pratnje bolesnog člana porodice ili njege bolesnog člana porodice. Razloge odsustvovanja sa posla već preko deceniju prati Zavod za javno zdravstvo TK i u desetogodišnjem praćenju zabilježen je blagi pad broja bolovanja sa 45 000 na 42 000 zaključenih bolovanja u toku jedne godine, ali se razlozi odsustva sa posla ne mijenjaju.

„U strukturi osnovnih razloga koje registrujemo kroz ambulante primarne zdravstvene zaštite koje ljekari navode kao razlog zašto ljudi odlaze na bolovanje (a otprilike svaki treći uposlenik koristi bolovanje), jesu prvenstveno poremećaji koštano-mišićnog sistema odnosno bolovi u leđima, poremećaji intervertibalnih diskova i upale gornjih respiratornih puteva“, izjavila je Maida Mulić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo TK.  

 

Kada je riječ o bolovanjima dužim od 42 dana najčešći razlozi za otvaranje bolovanja opet su koštano-mišićni  poremećaji ali i bolesti cirkulatornog sistema, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja. U medicini rada Doma zdravlja Tuzla ističu i zabrinjavajući trend.

 

„Ono što smo uočili u zadnje vrijeme jeste da se povećava broj privremenih spriječenosti za rad koje su uzrokovane malignim oboljenjima što znači da je i veća učestalost tih oboljenja u zadnje vrijeme“, kazala je Jesenka Kurtović, specijalista Medicine rada, šefica Odjeljenja za ocjenjivanje radne sposobnosti u domu zdravlja Tuzla.

 

Privremena spriječenost u radu utvrđuje se prilikom prvog javljanja kod izabranog doktora porodične medicine. Do 42 dana, porodični ljekar otvara i vodi bolovanje i pri tome se mora pridržavati Pravilnika o postupku i kriterijumu za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad.

„Taj Pravilnik utvrđuje način i postupak utvrđivanja privremene spriječenosti  za rad, dijagnostičke kriterijume za pojedina oboljenja, kao i najduže rokove trajanja privremene spriječenosti za rad za pojedine bolesti“, ističe dr. Kurtović.   

 

Nakon 42 dana bolovanje utvrđuje i vodi prvostepena ljekarska komisija, koja postoji u svakom Domu zdravlja na području TK-a. Za razliku od bolovanja do 42 dana koje ide na teret poslodavca, bolovanje preko 423 dana ide na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja TK koji je za ove namjene u 2018. godini planirao 8 889 000 KM. U periodu januar –septembar rashodi na ime naknada za plaće zbog privremene spriječenosti za rad na teret zdravstvenog osiguranja realizovani su u iznosu od 6.666.737 KM. Treba napomenuti i to da bolovanja najviše koriste uposlenici kliničkog centra, radnici iz uslužne djelatnosti i rudari.

Izvor: rtvslon.ba