Pao sporni zakon o sezonskom angažovanju, nadničari ostaju u „sivoj zoni“

Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera nije usvojen u Narodnoj skupštini danas, 18. marta, jer niko nije glasao za.

Od 60 prisutnih, glasalo je 20 poslanika. Sedam je bilo protiv, a 13 suzdržano.

Ovim zakonom pokušalo se „nadničare“ izvesti iz sive ekonomije i staviti ih legalan okvir koji ne bi bio jednostavan ni za najamnike, a ni za same nadničare.

Radnicima konkretno ovaj zakon donosio bi nekoliko koristi u odnosu na dosadašnju praksu sezonskog rada, koji se u velikoj mjeri obavljao „na crno“. Nadničari bi trebalo da budu prijavljeni Poreskoj upravi, što znači da se na njihovu dnevnu naknadu plaćaju porezi i doprinosi, čime stiču pravi na penzijsko i invalidsko osiguranje.

Pored toga propisana je minimalna dnevna zarada od 30 KM i maksimalna od 150. Istovremeno, donosio bi pogodnost za lica koja su prijavljena na evidenciju nezaposlenih. Po ovom osnovu sezonski ili privremeni rad ne dovodi do brisanja sa biroa, niti gubitka novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. To znači da radnici mogu prihvatiti kratkotrajne poslove i dodatnu zaradu, a da pri tome ne izgube status nezaposlenog

Prijedlog zakona je predviđao određena ograničenja kada je u pitanju angažman radnika bez klasičnog ugovora u radu. Dozvoljen je bio angažman do 120 dana godišnje za sezonske poslove i do 60 dana godišnje za druge privremene poslove.

„Radnici žele pare odmah“

Na terenu situacija ne bi bila laka, barem kada su poljoprivrednici u pitanju. Ko bi dolazio da radi za dnevnicu, a čekao isplatu 10 dana, pita Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Sela Semberije“.

„Morate da shvatite da je inače problem sa nedostatkom te radne snage. Nisam protiv nameta i poreza, državi treba plaćati. Ali, realno gledajući, po meni to nije u redu. Nije to samo platiti doprinose. Ako idu doprinosi, ta radna snaga mora da ide preko računa za radne sate. Ako idu radni sati preko računa, ko će doći da radi? Situacija je takva da ljudi koji dođu da rade, naveče kad krenu žele da im se daju pare. Ako napravite da to ide preko banke, ne možete svaki dan trčati u banku, niti je on voljan da trči u banku. Neće na račun, hoće u ruke. Dolazimo i do povjerenja ljudi. Moraš ga dovesti da radi 10 dana, pa poslije tih 10 dana da mu uplaćuješ pare na račun.

Radić je za ATV istakao da se dnevnice neće smanjiti, ali će se angažovati manji broj ljudi.

„Čim angažuješ manji broj ljudi, odmah je za očekivati da bude manja proizvodnja. Ne možete ni ovako naći radnike da rade. Znali smo nekad preko Omladinske zadruge nalaziti ljude da rade, ali ako idete preko njih neće ni oni džaba raditi“, kaže Radić.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u decembru Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, ali on nije stupio na snagu jer ga vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić nije potpisala. Ona je zakon vratila u Narodnu skupštinu na ponovno odlučivanje, zajedno sa još dva zakona, kako bi se obavile dodatne konsultacije i unaprijedila predložena rješenja. Danas nije bilo dovoljno podrške da se ovaj zakon usvoji, prenosi atvbl.rs